Obrana od tuče u Hrvatskoj ove će se sezone, od početka svibnja do kraja rujna, provoditi samo sa 500-tinjak prizemnih generatora. Kazao je to jučer dr. Branko Gelo, ravnatelj Državnoga hidrometeorološkog zavoda, a više od 3000 protugradnih raketa koje je proizveo brodski Đuro Đaković ostat će neiskorišteno na skladištima.
- Generatori su isto tako neučinkoviti u obrani od tuče, ali barem nisu opasni. Obranu od tuče moramo organizirati jer je još na snazi zakon koji je regulira - kazao je dr. Gelo.
Rakete ne dosežu oblake
Predstavnici DHMZ-a i MUP-a jučer su javnosti prvi put predstavili rezultate opsežnog ispitivanja svojstava protugradnih raketa ALT-9, koje proizvodi Đuro Đaković, a koje su se koristile u obrani od tuče od 1995. do prošle godine. Protugradna raketa nije zadovoljila, zaključak je tih ispitivanja koje je provela zagrebačka Agencija za tehničko-tehnološka istraživanja i razvoj. Dr. Gelo je predstavio podatke prema kojima sporna raketa ne postiže rezultate koji su navedeni u deklaraciji, kao što je visina koju treba doseći ili daljina. Prema njima te rakete uopće ne dosegnu oblake na visinama od pet ili više kilometara, a upravo bi tamo trebale djelovati. Postoji i opasnost od ispadanja dijelova raketa, kao što su stabilizatori.
- Ove su rakete opasnost za opću sigurnost - istaknuo je Stipan Pranjić, voditelj Inspekcije proizvodnje i prometa opasnih tvari u MUP-u.
Dr. Gelo dodaje da nitko više ne može preuzeti odgovornost za korištenje tih raketa, te ističe da ih je i Slovenija zabranila iz sigurnosnih razloga.
Licencija iz Makedonije
Đuro Đaković te rakete proizvodi po licenciji iz Makedonije, a Gelo tvrdi da neki dijelovi stižu iz te države te iz Bugarske. No, jedna raketa u Makedoniji stoji oko 200 eura, a kod nas 338 eura. U DHMZ-u su ponovili da su protiv bilo kakve protugradne obrane, te da nema dokaza da od takve obrane ima koristi.
- Protugradna je obrana primjer umjetnog djelovanja na prirodu, a učinci mogu biti negativni - tvrdi Ivan Čačić iz DHMZ-a. Paradoksalno je da su u Hrvatskoj najmanje štete od tuče bile između 1990. i 1994. godine, kad protugradna obrana uopće nije djelovala. Ostalih godina ta je šteta veća, između 35 i 40 posto. Hrvatska na godinu za obranu od tuče iz državnog proračuna izdvaja između 30 i 40 milijuna kuna. Umjesto u protugradnu obranu, misle u DHMZ-u, bilo bi bolje taj novac uložiti u postavljanje protugradnih mreža, te poticanje poljoprivrednika da u većoj mjeri osiguravaju svoje usjeve od elementarnih nepogoda.
Podružnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske osudila je jučer izjave dr. Gele kao "dezinformiranje javnosti". Tvrde da je obrana od tuče organizirana u EU.
RENATO IVANUŠ