Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije potvrdili su da se u Hrvatsku vratio orijentalni stršljen (Vespa orientalis), zavičajna vrsta koja nije bila redovito bilježena posljednjih šezdeset godina. Ovaj kukac, iako zastrašujućeg izgleda, ima važnu ekološku ulogu jer se hrani drugim kukcima, uključujući mnoge štetnike, pa tako doprinosi prirodnoj ravnoteži ekosustava. Za razliku od široko rasprostranjenog europskog stršljena (Vespa crabro), prirodna rasprostranjenost orijentalnog stršljena u Europi prilično je ograničena. Riječ je o jedinoj vrsti stršljena u europskoj fauni sa suptropsko-tropskim karakterom rasprostranjenosti, te ujedno jedinom predstavniku roda Vespa koji obitava i na afričkom kontinentu.
Prirodno područje proteže se od Indije, Nepala i zapadne Kine, preko srednjeg Jadrana, južne Italije i Sicilije, do južnog Balkana i Sahare. Prvi nalazi ove vrste u Hrvatskoj datiraju još iz 1897. godine, no nakon 1963. više nije bila redovito zabilježena. U novije vrijeme, orijentalni stršljen pronađen je na Krku (2010.), a ove godine kod Solina, u Kaštelima, Splitu te u Istri kod Novigrada.
- Hrvatska obala predstavlja rub prirodnog područja rasprostranjenosti ove vrste, pa su povremene pojave u pojedinim godinama sasvim očekivane. Iako su temperature zraka i mora na Mediteranu posljednjih desetljeća porasle zbog klimatskih promjena, zasad nema znanstvenih dokaza da one izravno utječu na širenje ove vrste duž jadranske obale - poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Kako prepoznati orijentalnog stršljena?
Orijentalni stršljen veličinom je sličan europskom, ali se lako razlikuje po boji zatka. Zadak orijentalnog stršljena pretežno je smeđ, osobito u bazalnom dijelu, s malo žutih prstenova, dok je kod europskog stršljena dominantno žut. Vrh zatka kod Vespa orientalis je narančast, nakon tamnog poprečnog prstena, dok je kod Vespa crabro žut, bez tamne pruge.
Obje vrste lako se razlikuju od invazivne strane vrste, azijskog stršljena (Vespa velutina), koji je većinski crnosmeđe boje s vrlo malo žutog na zatku i svjetložutim nogama. Kod naših zavičajnih vrsta noge su smeđe. Za lakše prepoznavanje, Institut za poljoprivredu i turizam izdao je brošuru “Invazivni vs. domaći stršljeni”.
Iako je riječ o prirodnoj vrsti, orijentalni stršljen može biti vrlo opasan. Kako piše Slobodna Dalmacija, stručnjaci upozoravaju građane da ne prilaze gnijezdima i ne pokušavaju ih rušiti, jer to može biti iznimno rizično. Ubod orijentalnog stršljena bolan je i neugodan, a ova vrsta može ubosti više puta jer ne gubi žalac. Ubrizgava veću količinu otrova koji sadrži histamin, fosfolipazu, hijaluronidazu i acetilkolin, tvari koje izazivaju upalu, bol i oticanje. Najčešće su reakcije lokalne, bol, crvenilo, oteklina i svrbež na mjestu uboda, koja može trajati od jednog do tri dana. Jače reakcije uključuju otečenost veću od 10 centimetara, ali obično prolaze unutar 48 sati.
Važno je znati da stršljeni mogu napasti u grupi, jer napadnuti jedinka ispušta feromone koji privlače ostale. U slučaju uboda, mjesto treba očistiti vodom i sapunom, nanijeti antiseptik i staviti hladni oblog na 10 do 15 minuta. Preporučuje se uzeti antihistaminik (npr. loratadin, desloratadin, cetirizin) i analgetik po potrebi (paracetamol, ibuprofen). Ako se pojavi otežano disanje, oticanje lica ili grla te osip po cijelom tijelu, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć, jer se može raditi o anafilaktičkoj reakciji.
Nalaze orijentalnog stršljena i ostalih zavičajnih vrsta građani mogu prijaviti putem aplikacije iNaturalist, čiji se podaci automatski uvrštavaju u BioAtlas - Atlas bioraznolikosti Hrvatske. Nalaze azijskog stršljena i ostalih invazivnih stranih vrsta moguće je prijaviti putem aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj.
FOTO Najopasnije životinje na Jadranu i duž hrvatske obale: Susret s njima je noćna mora
Otvori KEKS Pay
