Ne postoji nikakav javni interes koji bi opravdao zabranu, dok bi šteta za potrošače, proizvođače i poljoprivredni sektor bila vrlo značajna, poručuju iz Udruge Prijatelji životinja u dopisu ministru poljoprivrede Davidu Vlajčiću. Podsjetimo, Europski parlament nedavno je tijesnom većinom glasao za zabranu korištenja naziva poput "kobasica", "burger" ili "pašteta" za proizvode biljnog podrijetla. Posebni odbor za poljoprivredu u ponedjeljk bi (24. studenoga) u Bruxellesu trebao raspravljati o ovom prijedlogu, pa Udruga apelira na Vlajčića da Hrvatska ne podrži takvu mjeru. Navode kako je novo istraživanje, provedeno na uzorku od 20.000 ispitanika, pokazalo da čak 96% potrošača bez poteškoća razumije što znači "veganska kobasica" ili "biljni burger".
– Ljudi već desetljećima prepoznaju da ti nazivi opisuju oblik, način pripreme i kulinarsku funkciju proizvoda, a ne njihov mesni sastav – ne misle da je burger od graha meso – napominju te dodaju kako i ključni akteri europskog prehrambenog sektora potvrđuju da bi zabrana bila kontraproduktivna.
U Njemačkoj, najvećem tržištu biljnih proizvoda u Europi, velike tvrtke, trgovački lanci i lanci brzih restorana upozorili su da bi zabrana već razumljivih naziva otežala potrošačima informirano odlučivanje. Njemački ministar poljoprivrede Alois Rainer također se protivi ovoj zabrani upozoravajući da bi prouzročila "nevjerojatno visoke troškove za gospodarstvo" i dodatnu birokraciju, a da potrošači nisu zbunjeni jer "kada kupe vegetarijanski odrezak, znaju da nije napravljen od mesa". Prijatelji životinja naglašavaju da bi zabrana dovela do paradoksalne situacije u kojoj bi proizvođači morali uvesti nejasne i zbunjujuće nazive poput "povrtnog diska" ili "vege cjevčica".
– To bi potrošačima dodatno otežalo donošenje informiranih odluka i snalaženje na rastućem tržištu biljnih proizvoda. Korist bi od mjere imala jedino mesna industrija, koja nastoji usporiti rast tržišta biljne hrane, dok bi poljoprivrednici koji razvijaju biljnu proizvodnju bili onemogućeni u pronalasku novih prihoda i stabilnijih poslovnih modela – smatraju Prijatelji. Tvrde kako Europa, pa tako i Hrvatska, u razdoblju snažnih ekonomskih i klimatskih izazova treba otvarati prostor rješenjima, a ne graditi nove barijere. – Pozivamo ministra Vlajčića da na sastanku ministara poljoprivrede EU zauzme stav u interesu građana RH, domaće poljoprivrede i slobodnog, pravednog tržišta te da ne podrži zabranu naziva za biljne proizvode – poručuju.
Podsjećaju kako je Europski parlament već 2020. odbacio sličan prijedlog zabrane naziva za biljne proizvode potvrdivši da izrazi poput "vegetarijanski burger" ne dovode potrošače u zabludu. Anketa Europske organizacije potrošača pokazuje da do 80% ispitanika nema ništa protiv korištenja poznatih naziva za biljne proizvode kada su jasno označeni. Na stranici www.noconfusion.org može se potpisati i međunarodna peticija kojom se traži da EU povuče zabranu korištenja mesnih naziva za biljne proizvode.
– Onaj tko želi kupiti kobasice od mesa, to može učiniti jednako kao i onaj tko želi kupiti kobasice od biljnog mesa. Sve ostalo je velika politička farsa koja šteti potrošačima. Ljude je nemoguće prisiliti da jedu meso ako to ne žele. Umjesto zabrana, trebamo podržati inovacije i održivost promičući jasno označene opcije na biljnoj bazi koje osnažuju izbor potrošača i ubrzavaju proizvodnju klimatski prihvatljive i zdrave hrane – poručuju Prijatelji životinja.
Jedino "biljno meso" je paška janjetina koja gricka začinske trave...