Na sve glasnije najave da će nova vlast i odustati od prodaje dionica HAC ONC-a putem burze i osmisliti novo rješenje za 30-ak milijardi kuna duga cestogradnje, između ostalog uvođenjem vinjeta, među sudionicima tržišta kapitala zasad vlada oprez.
Na Zagrebačkoj burzi, s koje su toplo pozdravljali sve najave novog vjetra u leđa hibernirajućem tržištu koje bi donijelo novo izdanje dionica, čekaju se prvi potezi nove vlade. “Vjerujemo da će eventualna odluka o odustanku od IPO-a prvenstveno ovisiti o državnom proračunu, odnosno o stanju javnih financija”, kaže čelnica Zagrebačke burze Ivana Gažić. Prije finalnog modeliranja proračuna za 2016., rječitiji nisu bili ni u krugovima mirovinskih fondova u kojima se posljednje dvije godine uzaludno radilo na projektu monetizacije autocesta.
“I dalje vjerujemo da je najbolje trajno rješenje javnog duga neki model monetizacije autocesta. Odustanak od IPO-a bio bi loše rješenje”, kaže dobro upućeni sugovornik iz jednog fonda. “Nije problem samo u propuštenoj prilici za tržište kapitala već što je država u takvoj situaciji da bi IPO donio efikasniji rad i ‘pokrpao’ rupe”, kaže.
Vinjete nisu rješenje
Hoće li politika zadržati šapu nad autocestama, samo je detalj u široj priči kako će se riješiti pitanje deficita i galopirajućeg javnog duga, smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. “Vinjete su samo dobrodošla tehnikalija koja bi mogla malo poboljšati sustav, ali ne rješava problem otplate duga. Za refinanciranje kredita ostaje pak samo 2016. jer će onda porasti cijena novca”, kaže taj ekonomist. Srž problema je neodrživa razina javnog duga, kao i dinamika njegova akumuliranja.
“Godišnje smo ‘kratki’ za 7 do 8 milijardi kuna koji se moraju pronaći na nezadužujućim osnovama, dakle ne novim kreditom. S obzirom na zadnje najave da neće biti drastičnih rezova, sumnjam da ima reformskog kapaciteta za dovoljno smanjenje rashodnoj strani proračuna”, kaže Lovrinčević. Dodaje da u tom slučaju preostaje da se dio državne imovine stavi u funkciju (dugoročnim koncesijama ili privatizacijom državnih tvrtki) ili prevaljivanjem tereta na građane kroz porez na nekretnine.
“Neupitno je da treba naći oko milijardu eura godišnje, a samo je pitanje političkog modaliteta kako pribaviti novac. Ako se nova vlada bude ponašala kao prethodna, po principu koliko ide – ide, prijeti nam grčki scenarij i realno demontiranje drugog stupa”, zaključuje Lovrinčević.
Problem potpora i kredita
Ukupan dug Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb veći je od četiri milijarde eura, odnosno više od 30 milijardi kuna. Ove godine dvije tvrtke kreditorima trebaju vratiti oko 660 milijuna eura, a potom otplate progresivno rastu svake godine do 863 milijuna eura u 2019. Istodobno, od cestarine godišnje zarade ni dvije milijarde kuna što nije dovoljno ni za glavnicu bez kamata pa je proteklih godina izvanredno uskakala državna blagajna, odnosno jamstva poreznih obveznika bankama.
No ta metoda smatra se nedozvoljenom državnom potporom za koju je prošle godine Bruxelles Hrvatskoj progledao kroz prste isključivo zbog najave monetizacije. Zato će biti interesantno vidjeti kako će nova vlada pomiriti zahtjeve Europske komisije s odustankom od monetizacije i IPO-a dok kreditori nestrpljivo kucaju na vrata. •
>> I HDZ i Most za uvođenje vinjeta na autoceste
Ako ne bude drastičnih rezova a HDZ nastavi sa svojom tradicijom masovnog uhljebljivanja (mahom onih porijeklom iz zapadne Hercegovine - uvijek i svugdje) za Hrvatsku će biti Game over poznat i kao bankrot države.