Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 46
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Izmjene Ustava

Odgovor na referendumske inicijative: Za referendum izlaznost 50 posto

Živi zid
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/3
12.04.2019.
u 16:20

U HDZ-u promišljaju da bi se u drugom mandatu Vlade, bude li vlast opet formirao Plenković, išlo na izmjene Ustava kojima bi se vratio cenzus o izlaznosti od 50% birača kako bi državni referendum bio valjan

Hrvatska je sve više izložena referendumskim inicijativama. Nakon što je propao referendum o izmjeni izbornih pravila, premda bi Narod odlučuje mogao ponovno pokušati prikupiti potrebne potpise, sada Živi zid najavljuje referendumsku inicijativu o ukidanju financiranja političkih stranaka iz državnog i lokalnih proračuna. U svibnju će početi prikupljati potpise, a optimistično najavljuju da će ih biti najmanje 500.000. Za održavanje referenduma potrebno je oko 370.000 valjanih potpisa birača.

Puni računi stranaka

Posljednje referendumske inicijative usmjerene su protiv establišmenta i velikih stranaka, i dok ona iza koje stoji Narod odlučuje upozorava na klijentelističku i koruptivnu mrežu velikih stranaka te traži veći utjecaj birača na izbor političkih kandidata, inicijativa Živog zida vrlo je opasna za demokraciju. Parlamentarne stranke, kao i one zastupljene u lokalnim predstavničkim tijelima, s razlogom se financiraju iz proračuna jer je daleko bolje da stranke ovise o javnom nego o privatnom novcu, a time i o privatnim interesima njihovih sponzora i donatora.

I sada, kada su u strukturi prihoda stranaka dominantni prihodi iz državnog proračuna, političari rado vraćaju usluge svojim privatnim mecenama koji lobiraju za njima pogodne zakone i pravila, poslove s državom itd. Iz državnog se proračuna za političke stranke izdvaja od 51 do 56 milijuna kuna, najmanji iznos od 51 milijun kuna bio je 2017. godine, dok je 2019., očito zbog većih proračunskih prihoda, iznos narastao na 56,43 milijuna kuna. U odnosu na proračunske prihode od 135 milijardi kuna to nije pozamašan iznos. Taj se novac dijeli na sve parlamentarne stranke i nezavisne zastupnike u Saboru. Najviše je u 2019. godini, zbog najvećeg broja zastupnika, dobio HDZ i to 21,332.157,03, slijedi SDP s 14,135.766,71, pa Most 5,250.427,63, HNS 3,524.762,61 kuna... Stranke novac dobivaju i iz lokalnih proračuna s obzirom na broj zastupnika u lokalnim parlamentima.

Sasvim je drugo pitanje dobivaju li stranke previše novca iz proračuna jer ih je priličan broj u debelom plusu (HDZ čak 16 milijuna kuna!) i je li taj novac pravedno raspoređen. Živi zid populističko-zavodnički poručuje kako su stranke stvorile parazitsku mrežu koja služi vlasti kao biračka mašinerija te da taj njihov sustav mora pasti ako želimo živjeti u uređenom i razvijenom društvu.

– Imamo situaciju u kojoj se nema novca za bolesnu djecu, a strankama istovremeno na račun sjedaju stotine milijuna kuna, političari trebaju biti zadnji kad je riječ o raspodjeli. Stranke bi se trebale financirati od članarina i donacija – rekao je neki dan Ivan Vilibor Sinčić, šef Živog zida.

Lovro Kušević: Vjerujem da građani prepoznaju da je inicijativa Živog zida usmjerena protiv višestranačja i demokracije i da za nju neće dati potpise
Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

Nije da u njegovim riječima nema istine, ali tendenciozno se uspoređuju kruške i jabuke, a ovisnošću stranaka o donatorima napravio bi se iznimno loš potez.

Budući da se pojavljuje sve više referendumskih inicijativa koje udaraju na velike stranke, u HDZ-u ima promišljanja da bi se u drugom mandatu Vlade, bude li vlast opet formirao premijer Plenković, išlo na izmjene Ustava kojima bi se vratio cenzus o izlaznosti najmanje 50 posto birača kako bi državni referendum bio valjan. Taj je cenzus ukinut 2010. da bi se mogao održati referendum o ulasku u EU jer s potrebom izlaska najmanje 50 posto birača na referendum on se praktički potpuno onemogućuje.

HDZ ne bi trebao imati problem s okupljanjem dvotrećinske većine za izmjene Ustava jer se i SDP protivi referendumima, ali i manjinski zastupnici i male lijeve stranke. Da je potrebno vratiti taj cenzus, apelira i Branko Smerdel, profesor ustavnog prava, koji kaže da bi inicijativa Živog zida napokon trebala osvijestiti političke vođe i stranke da promijene Ustav i vrate cenzus od 50 posto.

Referendum bez varanja

– Najvažniji i sudbonosni referendum 1991. prošao je bez varanja. Bolje ništa od referenduma nego lažni, populistički, gdje manjina gazi parlamentarnu većinu – odgovorio je Smerdel na sugestiju kako bi se povratkom cenzusa referendumi sasvim onemogućili.

Ministar uprave Lovro Kuščević kaže da je postojeći model financiranja stranaka dobar i da bi ga bilo opasno mijenjati jer je bolje da stranke ovise o proračunu nego o privatnim donatorima.

– Vjerujem da građani prepoznaju da je inicijativa Živog zida usmjerena protiv višestranačja i demokracije i da za nju neće dati potpise – rekao nam je Kuščević.

Financiranje stranaka

56,43 mil. kuna dobile su parlamentarne stranke i nezavisni zastupnici iz proračuna. To je najveći iznos u 4 godine

21,3 mil. kuna u 2019. godini dobit će HDZ kao najveća parlamentarna stranka s najviše saborskih zastupnika

367 tisuća kuna dobivaju nezavisni zastupnici u saboru, dok zastupnice dobivaju 403.879,05 kuna zbog dodatka na žensku kvotu 

Svaka tri mjeseca strankama i nezavisnim zastupnicima novac se isplaćuje iz proračuna prema odluci Odbora za Ustav

VIDEO 16 najmoćnijih žena u hrvatskoj politici i društvu:

Komentara 4

KR
kraljzvonimir44
16:44 12.04.2019.

Ako imate. Vođu velike moći koju mu daju poslušnici njegovi u stranci,u tijelima vlasti,parlamentu i represivnom aparatu govorimo. O osobi Fašjo .Njegova vlast se zove ? Poredak se zove ? Klasika.Bilo kad. U povijesti i danas svuda po svijetu.!

RE
reborn
18:35 12.04.2019.

Totalitarizam jača! Političke elite su si umislile kako država postoji zbog njih, a narod je tu samo za plaćanje poreza.

I1
ing-12345
16:51 12.04.2019.

Znači diktator Plenković želi ugušiti hrvatski narod.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije