Tvrdnje o centralizaciji upravljanja i neučinkovitom korištenju europskih sredstava ne stoje – poručuje ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, ističući kako konkretni pokazatelji govore suprotno. Razlike u razvijenosti među jedinicama lokalne samouprave, naglašava, u posljednjih su šest godina znatno smanjene, a novi Zakon o regionalnom razvoju trebao bi taj trend dodatno učvrstiti. Prema podacima koje iznosi, jaz između najrazvijenijih i najnerazvijenijih sredina smanjen je s 80 indeksnih bodova 2018. na 52 boda u 2024. godini. Upravo te brojke vidi kao ključni argument protiv oporbenih optužbi da se čak 25 milijardi eura dostupnih europskih sredstava nije iskoristilo za smanjenje regionalnih razlika i siromaštva.
Ministrica naglašava kako je ravnomjeran regionalni razvoj jedan od ključnih prioriteta Vlade te da se novi zakon temelji na jačanju suradnje između svih razina vlasti. U tom smislu predviđeno je osnivanje triju novih vijeća – za regionalni, lokalni i urbani razvoj – koja bi trebala osigurati kontinuiran dijalog između države, županija, gradova i općina. – Ne govorimo o centralizaciji, nego upravo suprotno – o dodatnom jačanju partnerstva i decentraliziranom pristupu odlučivanju – rekla je ministrica u Slavonskom Brodu. Dodaje kako takav model već postoji u praksi kroz instrumente poput integriranih teritorijalnih ulaganja, gdje gradovi sami definiraju svoje razvojne prioritete i projekte.
U odnosu na prvo čitanje zakona, prihvaćene su i pojedine primjedbe, pa će u Vijeću za lokalni razvoj sudjelovati i predstavnici Udruge gradova te Hrvatske zajednice županija. Planirano je i osnivanje Savjeta za središnju i jadransku Hrvatsku, čime se dodatno želi uravnotežiti regionalni pristup. Poseban naglasak stavlja se i na urbane aglomeracije i urbana područja, čiji će sastav, kako je pojašnjeno, utvrđivati Vlada. Time se želi postići bolje usklađivanje razvojnih projekata na širem području gradova, ali i omogućiti ravnomjernije povlačenje sredstava iz europskih fondova. Ministrica ističe da takav model već daje rezultate u sredinama koje su uključene u mehanizme integriranih ulaganja, gdje lokalne vlasti imaju veću autonomiju u odlučivanju o projektima.
Odgovarajući na česte primjedbe da se europska sredstva dominantno ulažu u infrastrukturu poput škola i vrtića, ministrica poručuje kako će u novom programskom razdoblju naglasak biti i na gospodarstvu i poljoprivredi. – Prioriteti koje pripremamo uključuju jačanje konkurentnosti i produktivnosti gospodarstva, ali i nastavak ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj – kaže Mikuš Žigman. Dodaje kako će se koordinacijom različitih politika pokušati postići što snažniji učinak na lokalni i regionalni razvoj.
Kao primjer pozitivnih trendova izdvaja Brodsko-posavsku županiju, koja se prema rastu BDP-a svrstava među najbrže rastuće u zemlji. Takvi pomaci, smatra, potvrđuju da dosadašnje politike daju rezultate. Uz jačanje gospodarstva, naglasak će ostati i na projektima koji izravno utječu na kvalitetu života građana, poput ulaganja u obrazovnu i predškolsku infrastrukturu, ali i komunalne i društvene sadržaje.
Ministrica naglašava kako je cilj povezati takva ulaganja s gospodarskim razvojem, kako bi se otvorila nova radna mjesta i smanjio odlazak stanovništva. Govoreći o budućem razdoblju, ministrica podsjeća kako Hrvatsku očekuju ključni pregovori o novom europskom proračunu, što će uvelike odrediti tempo i opseg daljnjih ulaganja. Upravo zato, naglašava, važno je na vrijeme definirati projekte i prioritete koji će imati dugoročan razvojni učinak, osobito u sektorima koji generiraju dodanu vrijednost.
Kritike oporbe, koje idu i u smjeru ukidanja županija te uvođenja nekoliko većih regija, ministrica odbacuje kao pojednostavljene i neargumentirane. Naglašava kako regionalni razvoj ne ovisi o samom nazivu administrativnih jedinica, nego o kvaliteti politika i projekata koji se provode. – Teze o 'presušivanju' europskih fondova nakon 2028. godine su deplasirane. Pred nama su pregovori o novom višegodišnjem financijskom okviru i pravodobno se pripremamo za buduće razdoblje – poručuje.
Dodaje kako će upravo novi zakon i uspostava vijeća za regionalni razvoj pomoći u definiranju ključnih projekata i prioriteta koji će se financirati iz budućih europskih sredstava. Naglašava da Hrvatska već sada provodi decentralizaciju konkretnim programima i mehanizmima te da će novi zakonski okvir dodatno ojačati suradnju između svih razina vlasti. – Umjesto centralizacije, cilj je još snažniji dijalog i ravnomjerniji razvoj svih krajeva Hrvatske – poručuje.
Otvori KEKS Pay
