Politička kriza u Sloveniji dodatno se zaoštrila nakon što je stranka Svoboda optužila Demokrate Anžea Logara za obmanjivanje javnosti. Povod sukobu bila je Logarova objava da njegova stranka prekida pregovore s Robertom Golobom o mogućoj koalicijskoj suradnji, javlja Dnevnik.si. Iz Svobode tvrde da je riječ o političkom igrokazu jer, kako navode, stvarni pregovori nikada nisu ni započeli. „Kako možemo govoriti o kraju pregovora ako za njih nikada nije bilo volje?“ poručili su iz Golobove stranke.
Naglasili su da su Demokratima poslali pozive i prijedloge za razgovore, ali da odgovor nikada nije stigao. „Neki se nisu ni odazvali. Poslali smo pozive i prijedloge Anžeu Logaru, ali odgovora nije bilo“, poručili su, dodajući da se u javnosti svjesno stvarao dojam kako su pregovori u tijeku.
Svoboda tvrdi da su Demokrati istodobno vodili sasvim drukčiju politiku iza kulisa. Prema njihovim riječima, javno su polemizirali, a u praksi radili na stvaranju nove desne većine predvođene Janezom Janšom. „Ovo nije politika integracije o kojoj je govorio Anže Logar, već politika obmane i dva lica“, poručili su iz Svobode. Kako bi pokazali da su bili spremni na suradnju, objavili su dokumente koje su poslali Demokratima.
U njima su istaknuli zajedničke točke poput borbe protiv korupcije, poreznog rasterećenja rada i reforme zdravstva. Među prijedlozima koje su nudili nalazilo se osnivanje specijalizirane jedinice SKOK za progon organiziranog kriminala i korupcije, porezne olakšice za mlade i srednji sloj te dodatni poticaji za tehnološke tvrtke i ulaganja u razvoj. U zdravstvu su nudili administrativno rasterećenje liječnika, digitalizaciju sustava naručivanja te fleksibilnije rasporede rada. Najavili su i model dodatnog nagrađivanja liječničkih timova koji bi operacije i preglede obavljali u poslijepodnevnim satima. „Neka svatko formira vlastito mišljenje o tome tko je govorio istinu, tko je obmanjivao, a tko je cijelo vrijeme igrao dvostruku igru“, zaključili su iz Svobode.
S druge strane, Logar je poručio da Demokrati više neće pregovarati s Golobom jer je Svoboda, kako tvrdi, „prešla granice normalnog političkog dijaloga“ te pokušavala pritiskom natjerati njegovu stranku na koalicijski sporazum. U međuvremenu sve su glasnije špekulacije da je nova Janšina vlada vrlo blizu. Prema neslužbenim informacijama, razgovara se o desnom savezu SDS-a, Demokrata, NSi-ja i Resnice, a spominje se čak i raspodjela budućih ministarstava. Zastupnik Žan Mahnič poručio je kratko: „Četvrta Janšina vlada vrlo je blizu.“
Inače, Janez Janša našao se među pet europskih lidera koje Politico vidi kao moguće nasljednike Viktora Orbána u ulozi glavnog remetilačkog faktora unutar Europske unije. Bivši slovenski premijer i čelnik desnice na nedavnim je izborima osvojio drugo mjesto s tek jednim mandatom manje od pobjednika, a još nije jasno hoće li on ili aktualni premijer Robert Golob uspjeti sastaviti novu vladu.
Janšu često uspoređuju s Donaldom Trumpom zbog populističkog stila, sukoba s medijima i oštre retorike, pa ga pojedini analitičari nazivaju i “mini-Trumpom”. Ako se vrati na vlast, pridružio bi se rastućem bloku desnih i euroskeptičnih čelnika u Uniji. Ipak, za razliku od Orbána i Roberta Fica, Janša se po pitanju Ukrajine jasno distancira od proruskih stavova. Podržavao je članstvo Ukrajine u EU-u te je već 2022. posjetio Kijev kako bi iskazao potporu tijekom prvih dana ruske invazije.
Pitao sam neke Slovence za ovo, i odgovorili su mi da oni uopće ne znaju što je to "politička kriza". Kažu, nikad čuli.