Naslovnica Vijesti Blagdani nam stižu

Odakle je hrana na blagdanskom stolu – Jest ćemo domaće purice i uvozni odojak

Prosinačku potrošnju HGK je ove godine procijenio na rekordnih 13,5 milijardi kuna, 500 milijuna kuna više nego prošle godine. Prvi put premašit ćemo pretkriznu 2008.
21. prosinca 2018. u 12:45 4 komentara 500 prikaza
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Prosinačka potrošnja od procijenjenih 13,5 milijardi kuna, 500 milijuna kuna više nego lani, kojom ćemo prvi puta premašiti rekord iz pretkrizne 2008., osim pod borom i na putovanjima osjetit će se i na našim stolovima. Iz GIU Croatiastočara, interesnog udruženja koje okuplja najveće domaće proizvođače i prerađivače mesa i mlijeka, procjenjuju kako bi potrošački optimizam i rast maloprodaje već 50 mjeseci zaredom, kao i najnovije mjere Vlade i stalne akcije trgovaca u ratu za kupce, prodaju mesnih delicija za božićne i novogodišnje blagdane mogli potaknuti za dodatnih 10-15 posto u odnosu na isto razdoblje lanjske godine.

Purica s mlinci NHS: Blagdanska potrošačka košarica 2176 kuna

Janjetina u sivoj zoni

Tradiciju bakalara, koji smo u najboljim vremenima na “bianco”, na brudet ili na neke druge načine trošili i 220 tisuća komada, polako preuzimaju neke nove badnjačke tradicije u kojima sve više dominira domaća, morska ili slatkovodna riba. No Božić je i dalje uglavnom rezerviran za puricu, a novogodišnja noć za odojak ili janjetinu, uz popratni “folklor” francuske salate, mlinaca i suhomesnatih proizvoda do slatkih čarolija.

Branko Bobetić, direktor GIU Croatiastočara, objašnjava da samo potrošnja purica u ovome mjesecu raste za oko 110.000 komada onih od 3,5 do 4 kg, te se uz uobičajenu mjesečnu potrošnju od 80-ak tisuća komada ta brojka penje i na 190 tisuća. Purica ćemo tako ovoga Božića blagovati čak 400 tona više u odnosu na druge mjesece, a povećani kapaciteti proizvodnje domaćih tvrtki, među kojima prednjače Vindija i Purex, govore da je domaće ponovno na cijeni. Iako nam svake godine trgovci nude i francuske, njemačke ili mađarske purice, one su na svu sreću u manjini pred domaćima pa u Croatiastočaru očekuju tek 30-40 tona purica iz uvoza.

Crni petak MATERIJALNO BLAGOSTANJE Evo gdje smo: Hrvatska po kupovnoj moći zaostaje 38% za prosjekom EU

Hrvati godišnje u prosjeku pojedu oko 15-16 tisuća tona puretine, oko 4 kilograma po stanovniku, čime smo na razini prosječne EU potrošnje, doznajemo od Bobetića. Odojci su pak druga priča.

– Ukupno registriranih klanja odojaka na nivou lanjske godine bilo je 180 tisuća komada, mjesečno oko 16 tisuća, a ta se brojka u prosincu penje i na 84 tisuće blagdanskih komada prosječne kilaže od oko 15 kilograma – kaže Bobetić. To znači da se u prosincu potroši i 500 tona više u odnosu na ostale mjesece. No nedostaje domaćih. U strukturi potrošnje, čak 119 tisuća je iz uvoza, a kako su tržišne cijene u EU ove godine i 15-20 posto niže, računa se kako ćemo ovih blagdana uvesti – i pojesti – najmanje 100 tona odojaka više nego lani. Barem onih registriranih, s obzirom na to da se značajna količina, kao i prasadi od 30-40 kilograma, u blagdansko vrijeme zakolje i u domaćinstvima i priručnim klaonicama, i nitko ne zna njihovu pravu brojku. U mesarskim krugovima spekulira se da bi to u prosincu moglo biti još najmanje 500 tona, ali i najmanje 20- ak tisuća domaćih purica koje se prodaju po “preporuci” ili ispod pulta na tržnicama. Teletine i junetine za prosinačkih blagdana trošimo 10-ak posto više, s time da je potrošnja tih kategorija u ovoj godini već rasla 5-7%.

Janjetina se pak na akcijama trgovaca ovih dana nađe i po cijeni od 50-ak kuna. Računa se da se potrošnja tog mesa u prosincu poveća s uobičajenih 120 na 220 tona, no nitko ne zna koliko je godišnje zapravo proizvedemo jer, prema procjenama stručnjaka, najmanje 200.000 komada nestane u sivoj zoni. Po evidenciji Hrvatske poljoprivredne agencije lani je u Hrvatskoj zaklano 110.821 janjaca (a registrirano je 267 tisuća ovaca!), od čega 103.521 domaćih i 7300 komada uvoznih. U prosincu je registrirano 8280 domaćih trupova, dvostruko više nego u ranijim mjesecima, te 1047 iz uvoza, trostruko više, s time da potrošnja janjetine još bolje ide u uskrsno vrijeme kada se klanja i utrostruče u odnosu na prosinac. Patke, kojima će neki zamijeniti puretinu, uglavnom su iz uvoza - i to mađarskog. A nakon što smo lani zbog europskih problema sa salmonelom prikočili s uvozom, ove je godine već u prvih osam mjeseci uvoz pataka udvostručen, priča Bobetić.

shopping Provjerite koje trgovine neće raditi za vrijeme blagdana

Raste prodaja čokolade

Tomislava Ravlić, direktorica Sektora za trgovinu HGK, kaže da će se procijenjeni rekordni rast blagdanske potrošnje od 4,6% u odnosu na lanjsku godinu najviše osjetiti ovih dana, do 24. prosinca.

– Rasterećenje plaća i njihov rast poreznim reformama djelovali su na optimizam građana pa tako i na potrošnju. Imali smo i dobru turističku sezonu, što također ide u prilog ovogodišnjem rekordnom prosincu – tvrdi Ravlić, uz napomenu da će svoj doprinos potrošnji dati i povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres budući da je sve više poslodavaca odlučilo radnicima isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice ili bonuse.

trgovački centar više nego prije krize Za blagdane će se potrošiti milijardu kn više nego lani

Prema rezultatima lanjskog istraživanja HGK, najveći broj građana potrošio je između 100 i 500 kuna na blagdanske darove (39%), a slijede ih oni koji su izdvojili između 500 i 1000 kuna (31%). Gornju granicu od 1000 kuna premašilo je tek 9% njih, dok je manje od 100 kuna ili ništa potrošilo 21% ispitanika. Gotovo 40% ispitanika pod borom je ostavilo igračke, a uz igračke se kupovala se i kozmetika (37%), zatim obuća i odjeća (36%) te delikatesni prehrambeni proizvodi (25%).

– Tradicionalno kupujemo kategorije mesnih prerađevina koje su vezane uz blagdane, purice, odojke, bakalar, božićne dekoracije, namirnice za kolače, a u blagdansko se vrijeme pojačano kupuje i čokolada – kaže Ravlić, ističući da se i ove godine očekuju slični popisi za kupovinu. No u usporedbi sa zapadnim europskim zemljama, gdje se ipak daruju nešto luksuzniji darovi, naši su građani više okrenuti onim praktičnim – napomenula je Ravlić.

Pogledajte i video: Dječak dobio najbolji poklon za Božić

NA ZIMOVANJE ĆE 10% VIŠE HRVATA

Istraživanje o prodaji blagdanskih putovanja i zimovanja 2018./19. koje je provela UHPA među svojim članicama, pokazalo je kako većina agencija očekuje rast prodaje paket-aranžmana u Hrvatskoj i inozemstvu od 10 do 15%. Rezultati istraživanja potvrdili su već dobro poznatu činjenicu da će hrvatski građani i ove godine Božić tradicionalno provesti u krugu svojih obitelji i prijatelja, dok će se na putovanje izvan mjesta stanovanja odlučiti u vrijeme novogodišnjih blagdana i školskih praznika.

Kada je riječ o adventskim putovanjima u inozemstvo, najpopularnija odredišta su Graz, Beč, Bratislava, Budimpešta, Prag i Salzburg, a kad je u pitanju aktivni zimski odmor, za koji se odlučuje sve više građana, prodaja aranžmana za najpopularnija skijališta Austrije, Italije i Slovenije raste u prosjeku 10% u odnosu na prošlu sezonu. Najčešće se plaća karticom (75%), dok njih 25% aranžmane plaća gotovinom.

Roštilj
ZA SVA GODIŠNJA DOBA
Roštilj i kiša ne idu zajedno. Ili?

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar Asterix
    Asterix:

    Ja sam na dijeti.

  • Stipan:

    Nije čudo što ne proizvodimo hranu jer je selo uništeno . Poslije drugog svjetskog rata se počelo od agrarne države stvoriti industrijsku i odlazak seljaka i gradove i to se nastavlja do dana današnjeg . Industrijska država je propala kao ... prikaži još! i selo Od svega toga imamo gradove pune seljaka ..

  • Avatar stac
    stac:

    Ja ću jesti Hrvatsku.