Naslovnica Vijesti Blagdani nam stižu

Kako je 1. siječnja postao Nova godina

Nekada se slavio proljetni ekvinocij, a stoljeća su promijenila dogovor
01. siječnja 2019. u 08:14 2 komentara 3742 prikaza
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Budući da ne postoji posebna točka na osnovi koje bi se odredio početak godine, izbor datuma je dogovoren, prihvaćen i često mijenjan tijekom povijesti. U današnjem globaliziranom svijetu lakše se dolazi do konsenzusa oko datuma, premda neki narodi zadržavaju svoje tradicije. Određene bilance, godišnji zaključci itd. ipak se u cijelom svijetu vežu uz 31. prosinca, jer 1. siječnja počinje nova godina.

Par novi počeci 5 sasvim drugačijih novogodišnjih odluka koje biste trebali donijeti

Različiti gradovi, različiti kalendari
Davno, dok je čovjek bio vezan za plodnost i buđenje zemlje, početak godine obilježavao se dolaskom proljetnog ekvinocija (danas je to 21. ožujka, a u Starome Rimu bio je 25. ožujka), ali zatim su pojedine države, ali i pojedini gradovi imali različite kalendare, a i u ta davna vremena različiti kalendari stvarali su probleme. U današnje vrijeme s masovnom komunikacijom i internetom sve se nastoji standardizirati prema onome što je uobičajeno na zapadu. No i u davnini je Rimsko Carstvo diktiralo običaje. Rimljani su ime Janusa, boga vremena s dva lica (mladim i starim) iskoristili za naziv prvog mjeseca u godini.

Do tada je postojala Mjesečeva godina s 304 dana, godina je, praktički, završavala u prosincu i započinjala u ožujku, a dva mjeseca između kao da nisu postojala. Onda je drugi kralj Rima Numa Pompilije 713. godine pr. Krista odredio da će prvi mjesec poslije zimskog solsticija nositi ime Ianus te imati 29 dana. To je bio prvi rimski kalendar, kada se s deset prešlo na 12 mjeseci i na 355 dana u godini. Mnogi su mjeseci imena dobili po brojevima.

Vladimir putin Poruke ruskog predsjednika Putin poslao novogodišnje čestitke Trumpu, Al-Assadu, Theresi May...

Rimski vladar Julije Cezar 46. godine pr. Krista ponovno je obnovio kalendar. Godina je imala 365 dana te je uvedena prijestupna godina kako bi se svake četiri godine dodao jedan dan. Kršćanska je crkva na prvom ekumenskom saboru u Niceji 325. godine prihvatila julijanski kalendar kao temeljni te se on koristio do 16. stoljeća kada ga je 1582. izmijenio papa Grgur XIII. Julijanski kalendar i danas se koristi u pravoslavnom svijetu, dok je gregorijanski osnovni kalendar za zapadni svijet. Upravo on de facto vrijedi svugdje jer se po njemu primjerice ravna financijski svijet.

GALERIJA Mislite da ste već sve vidjeli? Pogledajte ova bizarna natjecanja

1 / 21
Prvenstvo u sviranju nevidljive gitare u Njemačkoj

Kralj dijete, kako je nazivan Karlo IX. Francuski, koji je na prijestolje sjeo s deset godina, uveo je 1564. godine, kada je imao samo 13 godina, da se u cijeloj Francuskoj 1. siječnja obilježava kao prvi dan u godini. Tu odluku polako su preuzimale katoličke države, dok su protestantske dulje vrijeme pružale otpor pa se u Engleskoj, Irskoj… nastavilo slaviti početak godine 25. ožujka, sve do 1751.

KATOLIČKA CRKVA 'Homoseksualci su ravnopravni članovi Crkve', poručuje njemački isusovac

U anglosaksonskom svijetu kao početak godine uzimao se 25. ožujka, odnosno dan utjelovljenja. Taj se dan uzimao kao početak godine u Firenci i Pisi, a u Veneciji je godina počinjala 1. ožujka kao prema najstarijem rimskom kalendaru sve do 1797. Na prostorima Puglije, Kalabrije i Sardinije slijedio se bizantinski početak godine, odnosno 1. rujna. Na sardskom jeziku se rujan (septembar) kaže Caputanni (Caput anni na latinskom jeziku, a i sada se u Italiji kaže za 1. siječnja Capodanno).
U Španjolskoj je godina počinjala danom Isusova rođenja. Datum 25. prosinca kao dan Isusova rođenja zabilježen je 336. godine u Rimu prema Kronografu koji je 354. godine objavio Furio Dionisio Filocalo. Datum Isusova rođenja tada je izračunat na osnovi Evanđelja po Luki i po Mateju, premda se u njima ne govori o datumima. Računalo se na osnovi događaja, popisa stanovništva itd., pa se došlo do 25. prosinca, premda nove računice donose i neke druge datume.

Nova godina Borislav Ristić Nova je godina vrijeme darovanja vremena

Kako se onda došlo do 1. siječnja kao početka godine? Ako je Isus rođen 25. prosinca, onda je bio obrezan osam dana kasnije, dakle 1. siječnja. Papa Inocent XII. odredio je 1691. da 1. siječnja bude početak godine. No i svetkovina Marije Bogorodice u Katoličkoj se crkvi slavi 1. siječnja. No, početak godine obilježavao se 1. siječnja i u Starom Rimu pošto su toga dana, počevši od 153. pr. Krista, rimski konzuli preuzimali dužnost. Toga se dana slavilo, na Kapitolumu je puk pozdravljao konzula, žrtvovan je bijeli bik, a konzuli su obećavali da će u državi biti bolje. Julije Cezar proglasio je stoljeće kasnije 1. siječnja kao početak godine. Slavio se i bog Jenus, a na ručkove se pozivalo prijatelje te su se razmjenjivali darovi. Darovali su se med, suhe smokve, datulje... da bi godina započela slatko.

GALERIJA Dom obitelji Dujak ukrašen s više od 50.000 lampica

1 / 12
Svakog Božića svjedočimo impresivnim blagdanskim vizualima duž Hrvatske. Nakon božićne bajke obitelji Salaj u Čazmi, još jedna obitelj se pobrinula svojim blagdanskim ukrasima uljepšati cijeli prostor Trnjana u Brodsko Posavskoj županiji, a rezultat je i više nego impresivan. Pogledajte raskošnu božićnu bajku obitelji Dujak osvijetljenu tisućama lampica.

Danas slavimo starorimski datum
Bilo je i onih koji su htjeli izmijeniti datum početka godine; Benito Mussolini pokušao je nametnuti 28. rujna kao dan početka godine pošto su na taj datum 1922. fašisti marširali na Rim i preuzeli vlast, ali to mu nije uspjelo. Kelti su slavili kao početak godine noć između 31. listopada i 1. studenoga, a to je današnji Halloween, tj. početak pripreme zemlje da bi mogla u proljeće davati plodove.
Kineski kalendar ne počinje na jedna određeni datum, nego na dan drugog punog mjeseca poslije zimskog solsticija, što znači dan između 21. siječnja i 21. veljače.

vrijeme Hladna fronta S novom godinom stiže i ledeni val, bit će i snijega

Islamska nova godina počinje između kraja siječnja i početka veljače, odnosno prvog dana mjeseca Muharrama. Islamski kalendar u mnogim je islamskim državama službeni kalendar. Na azijskom jugoistoku u raznim državama početak godine slavi se između 13. i 15. travnja, a u Južnoj Americi još se slavi Nova godina Inka koja pada 24. lipnja. Židovska nova godina počinje u rujnu, kao i etiopska, a hinduistima počinje polovicom studenoga. Osim što su počeci godine u pojedinim narodima različiti, postoje i raznovrsni načini obilježavanja. Bez obzira na različite datume početka godine i različite običaje, cijeli svijet ipak obilježava 1. siječnja. Od Tokija do Buenos Airesa slavi se u noći između 31. prosinca i 1. siječnja. Istina, s različitim vremenskim zonama, ali svima godina još počinje po starorimskom običaju i kalendaru.

Adrenalinska Hrvatska
Adrenalinska Hrvatska
Rafting može biti idealna zabava, ali hrvatske rijeke kriju mnoge opasnosti

A1 izdvaja za Vas