Među svakodnevnim informacijama o novom koronavirusu ovih dana jedna je posebno važna – ona da je tim Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” uspio laboratorijski uzgojiti taj virus. SARS-CoV-2, kako ga je imenovala Svjetska zdravstvena organizacija, brzo se proširio svijetom koji ga sada jednako tako brzo nastoji i upoznati. Jer, da bi se pobijedilo tog, kako se općenito za viruse govori, nepoznatog neprijatelja, prioritet je doznati, odnosno dokazati što više toga o njegovu sastavu, ponašanju… Da bi se to moglo, prvi je korak uzgojiti virus u kontroliranim, laboratorijskim uvjetima.
Količine virusa za istraživanje
I upravo to učinjeno je u labosu Infektivne klinike, a sve je počelo izuzimanjem materijala iz brisa nosa i grla oboljelog pacijenta u toj bolnici. Kako sama naglašava, mogao je to učiniti bilo tko od njezinih kolega, no “hrvatski SARS-CoV-2”, da tako kažemo, uzgojila je dr. sc. Željka Mačak Šafranko. Mlada znanstvenica u ovu bolnicu došla je radi istraživanja jednog sasvim drugog virusa, hantavirusa, koji joj je i dalje, kaže nam, puno uzbudljiviji jer je, uostalom, to nešto što dugo izučava i poznaje. A svim virusima zajednička je upravo ta nepredvidljivost ponašanja što je sada mora svijeta znanosti, ali i svijeta općenito u ovoj pandemiji.
FOTO Laboratorij Klinike za infektivne bolesti
– Uzela sam taj bris i nanijela ga na stanice koje su pogodne za uzgoj virusnih čestica. Pet dana je stajalo u toj staničnoj kulturi nakon čega sam pogledala pod mikroskop i vidjela promjene na samim stanicama. Poslije smo u tom mediju u kojem su stanice rasle detektirali prisutnost virusa SARS-CoV-2. U tom trenutku taj smo virus jednostavno podijelili i pohranili jer zbog opsega dijagnostike više nije bilo vremena da se tu bilo što dalje radi. Bilo nam je bitno da možemo iz kliničkog uzorka brisa uzgojiti virus u dovoljnim količinama da se može koristiti za druga istraživanja – objasnila nam je dr. sc. Željka Mačak Šafranko.
Nakon uzgajanja koronavirusa otvorile su se brojne mogućnosti, a ova znanstvenica sažima kako je sada “potencijal ogroman”, no da smo još uvijek u začetku, no spoznali smo da ovaj virus možemo izolirati i uzgojiti. Po ovom uspjehu uslijedile su ponude s raznih strana svijeta za znanstvenu suradnju ekipi sa zagrebačke Zarazne, ali i ponude pojedinih kompanija jer je riječ o postupku koji se u pravilu opisuje i kao prvi korak u razvoju cjepiva. Utrka za što raniji razvoj cjepiva prioritet je znanosti danas te se cijela stvar pokušava maksimalno ubrzati i pronaći učinkovita prevencija. Jednako intenzivno radi se i na pronalasku lijeka, terapije za novi koronavirus za što je ova Klinika također dobila poziv jedne američke biofarmaceutske kompanije.
Sve su to sada mogućnosti, a ova “uzgojena korona” već je poslana u Njemačku, u tamošnji Helmholtz Center kod prof. Luke Čičin-Šaina. Među ostalim, tamo će se, podsjetimo, “hrvatski koronavirus” moći usporediti s uzorcima ovog virusa iz Italije i Amerike te tako otkriti eventualne karakteristike domaće inačice uzročnika globalne pandemije COVID-19.
>> VIDEO Kako se brinuti o osobama sa sumnjom i potvrđenom zarazom koronavirusom?
Straha od infekcije nema
– Sigurno ćemo neki segment istraživanja raditi samostalno, ali i surađivati sa znanstvenicima iz Hrvatske i svijeta, otvara nam doista mnoga vrata. Možemo proučavati biologiju samog virusa, interakcije virusa s imunološkim odgovorom domaćina, već imamo ponude za testiranja različitih spojeva koji imaju potencijalno antivirusno djelovanje – govori nam ova znanstvenica opisujući kako se uzgoj virusa mora raditi u laboratoriju visoke razine sigurnosti i u posebnoj opremi u smislu odjeće i obuće, a i sam taj prostor je drugačiji, ima podtlak tako da ništa iz njega ne može izaći van. Takvi su uvjeti obavezni i riječ je o posebnim uvjetima rada, no straha od infekcije, poručuje, nema.
– U samom labosu nema straha, mi zaista radimo na način koji je siguran te se i mi osjećamo sigurno – kaže dr. sc. Mačak Šafranko koja je u Infektivnu kliniku došla prije četiri godine s Instituta Ruđer Bošković zbog rada na europskom projektu za virusnu imunologiju cjepiva.
Njezin posao je, kako kaže, raditi na paketu u tom projektu koji za glavni cilj ima proučavanje upravo interakcije ranog imunološkog odgovora na hantaviruse. Riječ je o virusu koji se prenose s glodavaca, ali koji se, za razliku od korone, ne prenose s čovjeka na čovjeka. Kad se radi o povratku izmijenjene, mutirane verzije koronavirusa koje se pribojava cijeli svijet, ova znanstvenica naglašava temeljno pravilo u svome poslu – teško je predvidjeti kako će se virus ponašati.
– Moguće je da se promijeni pa se opet mogu zaraziti ljudi koji su ga već preboljeli. No virusi inače imaju tendenciju smanjiti patogenost kako se šire u populaciji. Problem je što nemamo cjepivo da možemo zaštititi starije i imunokompromitirane kao što možemo kod gripe. Vjerojatno zdravi mladi ljudi neće imati neke teže simptome, ali za starije i imunokompromitirane pacijente ova se bolest pokazala zaista kobnom – kaže dr. sc. Mačak Šafranko koja je uzgojila “hrvatski koronavirus” što, naglašava, može napraviti bilo tko od njezinih kolega znanstvenika i biologa.
Dotičnici svaka čast,ali u ovom trenutku baviti se hantavirusom ,a ne coronavirusom SARS-Cov-2 , potpuna je besmislica.