HEP je isplanirao da do 2030. ima 350 MW instalirane proizvodne snage u solarima, najavljuju to već godinama. A tvrtka koja će taj cilj gotovo dostići (336 MW) sa svojim projektima u Dalmaciji i Lici jest DRI, europski ogranak ukrajinske DTEK grupe za obnovljivu energiju, s čijim smo direktorom za Hrvatsku, Ivanom Liakhom, razgovarali. Vjetroelektrana Brda Umovi (156 MW), koja se sastoji od dvije faze, solarni park Vedrine (60 MW) i vjetroelektrana Ljubovo (120 MW) investicije su na kojima trenutačno rade.
Kad smo razgovarali lani u lipnju, najavili ste vjetropark Brda Umovi kod Splita, u kojoj je fazi projekt sada?
Ne samo Brda Umovi nego i izgradnja trafostanice 400/110 kV Cetina, također u blizini Splita, koju planiramo graditi. U tom trenutku bili smo vrlo blizu postizanja konačnog dogovora o uvjetima priključenja s HOPS-om (Hrvatski operator prijenosnog sustava), a sad smo već potpisali konačni ugovor o priključenju na mrežu. Prema tom ugovoru, DRI je odgovoran za potpunu izgradnju transformatorske stanice; naša je obveza osmisliti projekt, osigurati vlasnička prava, izgraditi objekt i predati ga HOPS-u. Nemamo dodatne troškove ojačanja mreže (STUM), budući da smo ušli u postupak prema starom zakonu, čime smo izbjegli situaciju u kojoj se nalazi velika većina drugih projekata obnovljive energije u Hrvatskoj, a to je pregovaranje o metodologiji određivanja cijene priključenja, koja već dugo nije odobrena. Za transformatorsku stanicu Cetina, s HOPS-om smo dogovorili projektni zadatak, već smo pripremili nacrt glavne projektne dokumentacije i sada smo u završnoj fazi ishođenja okolišne dozvole. Prošli smo fazu javne rasprave bez primjedbi i sada čekamo konačnu ocjenu komisije Ministarstva zaštite okoliša, nakon čega ćemo moći podnijeti zahtjev za lokacijsku dozvolu.
Jeste li očekivali da će proces ići tako brzo? Za velike projekte u Hrvatskoj obično dobivanje dozvola traje 5-10 godina.
Kada smo ušli na hrvatsko tržište, znali smo da je riječ o zemlji sa specifičnim regulatornim zahtjevima. Naravno, ponekad smo razočarani jer neki procesi traju dugo, ali na kraju, naša je odluka bila da uđemo na ovo tržište. Osim toga, DRI je osnovan 2021. upravo radi razvoja, izgradnje i upravljanja portfeljem obnovljivih izvora energije DTEK-a u zemljama EU. Kada je tvrtka osnovana, definirali smo našu strategiju, a jedan od ključnih prioriteta bio je odabir određenih tržišta. Naše ključne zemlje ostaju Hrvatska, Italija, Poljska i Rumunjska. Što se tiče jurisdikcija u područjima u kojima poslujemo, možda mogu odgovoriti usporedbom. Primjerice, 2021. godine istovremeno smo pokrenuli projekte u Rumunjskoj i Hrvatskoj. U Rumunjskoj smo već izgradili i pustili u pogon vjetroelektranu Ruginoasa od 60 MW, koju smo preuzeli od lokalnog developera i prilagodili novoj generaciji vjetroturbina. Također smo preuzeli solarne projekte Glodeni I (53 MW) i Glodeni II (60 MW), koji su već izgrađeni i stavljeni u pogon. Prošle godine akvizirali smo solarni projekt Vacaresti, kapaciteta 126 MW, čiji je razvoj započeo 2021. i koji je već u izgradnji više od mjesec dana. Siguran sam da ćemo njegovu izgradnju i priključenje na mrežu dovršiti u trećem kvartalu 2025. U međuvremenu, ovdje u Hrvatskoj, još radimo na dovršetku razvoja našeg prvog projekta.
Možete li Hrvatsku onda, što se procesa dobivanja dozvola tiče, ali i ostalih koraka potrebnih za pokretanje projekata, usporediti s nekom drugom zemljom?
Općenito, sve zemlje EU-a imaju slične regulatorne zahtjeve kada je riječ o obnovljivim izvorima energije. Međutim, postoje dva ključna faktora koja smatram presudnima za uspjeh bilo kojeg velikog projekta. Prvi je priključenje na mrežu i mogućnost integracije u elektroenergetski sustav uz razumne troškove, bez budućih dodatnih financijskih opterećenja. Drugi ključni faktor je uspješan prolazak kroz proces procjene utjecaja na okoliš i ishođenje okolišne dozvole. Naravno, svaka zemlja ima svoje specifične izazove. Na primjer, u Poljskoj postoje određena ograničenja u vezi s udaljenošću vjetroturbina od naseljenih područja. U Italiji je veliki dio teritorija pod zaštitom – ne nužno pod NATURA 2000 zoniranjem – ali svaka općina tamo samostalno odlučuje hoće li odobriti određeno područje za projekte obnovljivih izvora energije ili ne. Sve su to specifičnosti pojedinih zemalja, koje smatram normalnim dijelom razvojnog procesa. U konačnici, svi razumijemo da, ako proces razvoja postane previše pojednostavljen i developeri počnu masovno „proizvoditi“ i plasirati nove projekte na tržište, završit ćemo s preopterećenim mrežnim kapacitetima rezerviranim za prevelik broj uglavnom loše razvijenih projekata, od kojih se velika većina nikada ne bi realizirala. To smo već vidjeli u brojnim istočnoeuropskim zemljama.
Osim Brda Umovi, u Hrvatskoj se rade još dva nova projekta?
Tri su sada; Vedrine, Ljubovo i Brda Umovi II.
Druga faza Brda Umova?
Da. Brda Umovi I izvorno je razvio lokalni hrvatski developer koji je za projekt koristio stariju generaciju vjetroturbina. Taj je projekt svakako trebao prilagodbu suvremenoj tehnologiji i ishođenje novih dozvola, što je upravo ono na čemu sada radimo. Budući da smo optimizirali raspored i smanjili broj vjetroturbina, dobili smo priliku instalirati dodatne četiri turbine na lokacijama koje su već pokrivene našim energetskim odobrenjem. Međutim, zbog regulatornih zahtjeva ne možemo jednostavno povećati kapacitet vjetroelektrane te moramo ostati unutar ograničenja od 127,5 MW postavljenog ugovorom o priključenju na mrežu. Što se tiče dokumentacije, te četiri dodatne vjetroturbine zaseban su projekt prema hrvatskom zakonodavstvu, zbog čega ga nazivamo Brda Umovi II. Smatrali smo da bi bilo vrlo korisno dodati još 28,8 MW na 127,5 MW koje Brda Umovi I već ima.
Hoće li oba ta projekta s radom početi istovremeno?
Naš trenutačni vremenski plan to predviđa. Međutim, sada dolazimo do ključnog i vrlo važnog problema koji utječe na nas i druge tvrtke u sektoru obnovljive energije u Hrvatskoj – izdavanje energetskih odobrenja putem javnih natječaja. Naše projekte, Brda Umovi II i Vedrine, već je odobrilo Ministarstvo gospodarstva kao prihvatljive za natječaj za energetsko odobrenje i objavljeni su na mrežnoj stranici Ministarstva, ali sam natječaj još nije raspisan i na čekanju je od srpnja 2024. U Hrvatskoj je dobivanje ulaznih podataka za studiju priključenja na mrežu (EOTRP) od HOPS-a moguće samo u razdoblju od 1. do 15. svibnja svake godine, što je trenutačno jedini dostupni vremenski okvir za projekte obnovljive energije. Ako u tom razdoblju dobijemo energetsko odobrenje, Brda Umovi II moći će započeti s radom u isto vrijeme kao i Brda Umovi I. Međutim, ako Ministarstvo gospodarstva odgodi postupak, izgubit ćemo cijelu godinu razvoja, unatoč tome što smo pravovremeno podnijeli zahtjev za pokretanje natječaja za energetsko odobrenje još u travnju 2024.
Brda Umove preuzeli ste od prijašnjeg developera, a Vedrine i Ljubovo razvijate sami. Zašto?
Za to postoji nekoliko važnih razloga. Već smo analizirali tržište od 2020. kada nije bilo zakonskih prepreka za špekulante koji razvijaju projekte obnovljivih izvora energije, posebno bez naknade za energetsko odobrenje i mogućnosti rezerviranja mreže s preliminarnim ugovorom o priključku na mrežu bez ikakvih znatnih obveza plaćanja prema HOPS-u. To je u konačnici rezultiralo s oko 6 GW različitih studija mreže koje pregledava Operator prijenosnog sustava (HOPS). Kada smo pokušali pronaći projekte koje bismo mogli preuzeti od lokalnih developera, bilo je iznimno teško pronaći profesionalno razvijene projekte. Na kraju smo preuzeli Brda Umovi, ali su pregovori trajali dugo – od 2021. do 2023. godine. Na kraju smo zaključili da, s obzirom na naše iskustvo, možemo samostalno razvijati projekte bez trošenja vremena i resursa našeg tima na potragu za postojećim projektima. DTEK i DRI imaju više od 1,2 GW izgrađenih vjetroelektrana i solarnih elektrana, diljem EU i Ukrajine. Umjesto da čekamo i tražimo projekte na tržištu, odlučili smo stvoriti lokalni tim, zaposliti najbolje stručnjake koje smo mogli pronaći i razvijati projekte sami.
Dva su vam projekta u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a jedan onda u Lici. Kako to?
Situacija u Hrvatskoj donekle je specifična. Prije otprilike deset godina, mnoge su općine u svojim prostornim planovima definirale zone u kojima žele vidjeti solarne i vjetroelektrane. Međutim, mnoga od tih područja nisu iskoristiva jer nemaju mogućnost priključenja na mrežu. Primjerice, u Dalmaciji, na područjima oko Dubrovnika i Zadra, mreža je već znatno opterećena i nema dostupnih kapaciteta za nove priključke na naponskim razinama od 110 kV i niže. No, budući da gradimo transformatorsku stanicu u Dalmaciji, sada imamo priliku priključiti udaljeniju lokaciju u ruralnom području – Vedrine. Prije izgradnje transformatorske stanice Cetina, ova lokacija nije imala komercijalnog smisla jer bi troškovi priključenja solarnog projekta snage 60 MW na 400 kV naponsku razinu bili iznimno visoki, čineći investiciju neisplativom. Što se tiče Ličko-senjske županije, gdje će se nalaziti Ljubovo, smatramo da je to dobra lokacija s nekoliko postojećih velikih vjetroelektrana. Županija već ima određene lokacije uključene u prostorni plan, a mi razvijamo jednu od tih lokacija.
Kada bi Vedrine i Ljubovo mogli početi proizvoditi električnu energiju; 2026., 2027.?
Očekujemo da će Vedrine biti spremne 2027. godine, dok će Ljubovo vjerojatno biti dovršeno krajem 2027. ili tijekom 2028. Namjerno kažem "otprilike" jer nam je trenutačno vrlo teško predvidjeti situaciju s izdavanjem energetskih odobrenja Ministarstva gospodarstva. Kada budemo imali jasniju sliku o tome, moći ćemo postaviti konkretniji vremenski plan.
Struja, pretpostavljam, ide u mrežu i na prodaju. A skladištenje, što s baterijama?
DRI je vrlo zainteresiran za sustave skladištenja energije u baterijama, a prošle smo godine aktivno počeli istraživati tržište baterijskih rješenja. Kao rezultat toga, preuzeli smo projekt Trzebinia u Poljskoj, kapaciteta 133 MW / 532 MWh, koji će biti prvi projekt baterijskog skladištenja DRI Europe. Od prošle godine također istražujemo prilike za baterijske sustave u Poljskoj, Rumunjskoj, Italiji i Hrvatskoj. Vrlo je vjerojatno da ćemo i u Hrvatskoj – kao i u drugim zemljama – sami razviti projekt baterijskog skladištenja, jer, koliko mi je poznato, trenutačno postoji samo jedan projekt velikih razmjera koji je ili već pušten u rad ili je u završnoj fazi. Međutim, ono što još uvijek nedostaje jest jasna strategija od strane operatora prijenosnog sustava, kao i od strane vlade, u vezi s načinom na koji će se tretirati sustavi skladištenja energije u baterijama. Očekujemo da će HOPS barem pružiti neke jasne smjernice – primjerice, treba li Hrvatskoj određeni broj MWh baterijskih skladišta priključenih na mrežu s godišnjim planom realizacije. Preferirali bismo prvo razumjeti što je zemlji potrebno, a zatim razviti konkretne projekte koji će biti korisni za elektroenergetski sustav. Naš krajnji cilj nije samo razvijati projekte radi njihove daljnje prodaje – i dalje smo neovisni proizvođač električne energije koji razvija i gradi imovinu za vlastitu upotrebu. Naš konačni cilj, u svakom slučaju, jest biti prisutni ovdje, ulagati u Hrvatsku i graditi projekte koji će koristiti sustavu. To nam je iznimno važno.
Jeste li se razočarali dosadašnjim ulaganjima?
Ne, mi uistinu vjerujemo u Hrvatsku i njezin potencijal te da ovdje možemo pridonijeti, unatoč činjenici što neki developeri napuštaju zemlju. Vrlo ilustrativan primjer je jedna francuska tvrtka, koja je započela razvoj projekata u Hrvatskoj, a koje je potom preuzeo renomirani developer i neovisni proizvođač električne energije. Međutim, čak su i oni sada odlučili napustiti zemlju jer, kako možemo pretpostaviti, nisu uspjeli ostvariti postavljene ciljeve. U DRI-u iskreno vjerujemo da su ovo samo izazovi koje zemlja mora prevladati. Strpljivi smo i spremni nastaviti razvijati naše projekte ovdje, ali iznimno je važno da se vlada uključi u izravan dijalog s uglednim investitorima – barem kako bi se postavila jasna očekivanja.
GALERIJA Velika Gorica postaje ključni centar energetske transformacije u Hrvatskoj
Otvori KEKS Pay
