Sumnja, znatiželja, propitivanje, ustrajanje na pravim odgovorima, hrabrost i pružanje otpora centrima moći, to je novinarstvo kakvo treba biti. Novinarstvo nema alternativu jer čuva demokraciju i informira građane. Za to se vrijedi boriti. No danas situacija, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu, nije idealna za novinarsku profesiju, koja je znatno osiromašena i financijski i kadrovski te često izložena pritiscima različitih centara moći, kako političkih tako i ekonomskih. A egzistencijalno ugrožen novinar ili novinarka mogu postati laka meta, jer je s vremenom došlo do toga da su oni koje bi novinari svojim radom trebali nadzirati postali deseterostruko moćniji u svakom pogledu, a novinari postali još siromašniji. To je samo jedan od prikaza udara na našu profesiju.
Dovoljno je podsjetiti da su SLAPP tužbe jedan od najpodlijih načina pritiska na novinare i novinarke. Hrvatsko novinarsko društvo već godinama prikuplja podatke o ukupnom broju aktivnih tužbi protiv novinara i medija, a Hrvatska je, nažalost, po tome pri samom europskom vrhu. Dovoljno je reći da je Hrvatska u posljednjih pet godina čak tri puta "iznjedrila" šampione koji su proglašeni najvećim europskim ovisnicima o SLAPP tužbama. Prema podacima HND-a, ukupni odštetni zahtjevi u stotinama tih tužbi, među kojima ih je velik broj i SLAPP, dosezali su i vrtoglavih deset milijuna eura, koliko se potraživalo od medija i novinara. Također, kada govorimo o financijskoj krizi medija i novinarstva, treba istaknuti da je Europski parlament objavio nacrt svojega stajališta o novom programu AgoraEU, kojim se uređuje potpora Europske unije kulturi, medijima i civilnom društvu u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2028. do 2034. godine, odnosno dugoročnog proračuna EU.
No Europska federacija novinara upozorava da predložena sredstva za novinarstvo nisu dostatna za ostvarenje ambicija navedenih u regulativi te smatra da je riječ o zabrinjavajućem pokazatelju nedostatka političke volje za ozbiljno i smisleno financiranje europskog novinarstva. Kako god okrenemo, novinarstvo moramo podržati. Pokušajmo zamisliti kako bi izgledalo naše tužno društvo da desetljećima nije bilo hrabrih novinarki i novinara te koliko bi moćnika na lokalnoj i nacionalnoj razini danas mirno spavalo da nije bilo medija koji su razotkrivali njihove afere. Bez obzira na sve mane i slabosti novinarske profesije u Hrvatskoj, novinarstvo je mnogo učinilo za razvoj demokracije i suočavanje društva s vlastitim tamnim stranama. A u svemu tome posebno mjesto ima istraživačko novinarstvo. Moglo bi se reći da je upravo ono najzahtjevniji i najskuplji oblik novinarstva.
Nerijetko se događa da novinarke i novinari mjesecima istražuju i provjeravaju informacije, a kada cijelu priču povežu i dokažu, najčešće završavaju na sudovima suočeni s velikim tužbama koje protiv njih podižu prokazani moćnici, koji imaju novca i vremena za sudsko maltretiranje. Cilj takvih tužbi vrlo je često zastrašivanje i financijsko iscrpljivanje, kako novinara i novinarki tako i medija za koji rade. Sve to za posljedicu ima činjenicu da istraživačke novinarke i novinari iz priče u priču stječu nove neprijatelje, bilo da je riječ o tekstovima u novinama, na portalima ili prilozima na televiziji. Nerijetko su izloženi i prijetnjama pa nije nimalo lako živjeti s takvim teretom i stalnim pritiscima. Zbog toga je uvijek važna potpora redakcije. Ono što je također velik problem iz perspektive novinarske zajednice jest činjenica da je sve manje medijskih kuća spremnih ulagati u ozbiljnije novinarstvo, osobito istraživačko.
Sve je manje redakcija koje su voljne slati novinare na teren, a upravo je to jedan od ključnih problema s kojima se suočava novinarska profesija kao i taj da su mediji postali siromašni i da se štedi nauštrb profesije, tako da je problem u mnogim sredinama nedostatak potpore ozbiljnom, kritičkom i istraživačkom novinarstvu. Sve je manje novinara i novinarki, a mnogi izdavači više ne žele ulagati u specijalizirane novinare za pojedina područja, kao što je to nekada bio slučaj. Najlakše je tražiti ljude koji će raditi sve ili koji će na brzinu pronaći podatke na internetu i sastaviti tekst. No to nije rješenje.
Novinarstvo je javno dobro i kao što građani imaju pravo na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, tako imaju pravo i na točnu, provjerenu i pravodobnu informaciju. Upravo zato treba podržati ozbiljno i kritičko novinarstvo jer je ono najbolji odgovor na poplavu lažnih vijesti koje dolaze s društvenih mreža i opskurnih portala. Posebno mjesto u tome ima istraživačko novinarstvo koje će, bez obzira na razvoj novih tehnologija i promjene koje one donose, uvijek istraživati kriminal, korupciju i zloupotrebe moći.
Zato treba govoriti o važnosti novinarske profesije, koja ne smije biti tek ukras u priči o medijskoj industriji. Treba otvoreno razgovarati i o javnim potporama novinarstvu jer više ne može prolaziti priča da će "nevidljiva ruka tržišta" sama sve regulirati. Novinarska profesija prevažna je da bi bila potpuno prepuštena tržištu.
Svi oni koji napadaju ili omalovažavaju novinare i novinarke trebali bi se osvrnuti oko sebe i zapitati koliko bi se moćnika danas mirno šetalo ulicama da nije bilo hrabrih ljudi u medijima koji su ih razotkrili. Istraživačko novinarstvo kao i cijela novinarska profesija čuva demokraciju i čini društvo boljim. Nemojmo to nikada zaboraviti. A oni koji napadaju novinare, novinarke i sve medijske djelatnike zapravo napadaju javnost koja se informira preko naših kolegica i kolega.
Otvori KEKS Pay
Novinari su često glavni širitelji mržnje i lažnih neprovjerenih vijesti. Najčešće liječe svoje frustracije a vidimo i u slučaju Zovka i nasilnim ponašanjem zbog čega je i dobio otkaz na Hrt-u.