Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 105
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
kampanja

Josipović: Pripremam promjenu Ustava, ali tek u idućem mandatu

Ivo Josipović
Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
Autor
Ivanka Toma
12.07.2014.
u 15:21

Ne kanim se u kampanji natjecati u prljavštinama, kaže kandidat Ivo Josipović

S predsjednikom Ivom Josipovićem razgovarali smo nakon što se predizborna kampanja već zakovitlala i pritom podigla dosta prljavštine. Budući da su gotovo svi elementi kampanje koji su počeli dominirati medijskim prostorom irelevantni za obnašanje funkcije predsjednika države, na njih nismo trošili vrijeme ni prostor. Nije nas zanimalo obavještajno podzemlje, “Vasino jato” ni slične teme, nego čime se Josipović trenutačno bavi, kakva mu je vizija ustavnog uređenja Hrvatske, što poduzima u tom pravcu, što radi na polju energetske politike te kako bi rješavao otvorena pitanja sa susjedima, konkretno sa Srbijom.

Josipović nam je otkrio da se zalaže za demokratizaciju političkih stranaka, jačanje uloge građana pri izboru zastupnika i najavljuje da će, ako ga stranke ne podrže, svoj prijedlog Ustava dati na referendum. Do kraja mandata i dalje će raditi na regionalnoj suradnji, ali i pritiskati Vladu svojim prijedlozima novog izbornog sustava, regionalnog ustroja države te poticanjem suradnje s državama regije gdje Hrvatska, kako kaže, već ima i treba zadržati ulogu zemlje lidera.

S predsjednikom Ivom Josipovićem razgovarali smo nakon što se predizborna kampanja već zakovitlala i pritom podigla dosta prljavštine. Budući da su gotovo svi elementi kampanje koji su počeli dominirati medijskim prostorom irelevantni za obnašanje funkcije predsjednika države, na njih nismo trošili vrijeme ni prostor. Nije nas zanimalo obavještajno podzemlje, “Vasino jato” ni slične teme, nego čime se Josipović trenutačno bavi, kakva mu je vizija ustavnog uređenja Hrvatske, što poduzima u tom pravcu, što radi na polju energetske politike te kako bi rješavao otvorena pitanja sa susjedima, konkretno sa Srbijom. Josipović nam je otkrio da se zalaže za demokratizaciju političkih stranaka, jačanje uloge građana pri izboru zastupnika i najavljuje da će, ako ga stranke ne podrže, svoj prijedlog Ustava dati na referendum. Do kraja mandata i dalje će raditi na regionalnoj suradnji, ali i pritiskati Vladu svojim prijedlozima novog izbornog sustava, regionalnog ustroja države te poticanjem suradnje s državama regije gdje Hrvatska, kako kaže, već ima i treba zadržati ulogu zemlje lidera.

:: Počela je, premda neformalna, kampanja za predsjedničke izbore. Odgovara li vam ovakav početak?

Ne kanim se u kampanji natjecati u prljavštinama, ali ću svaku prljavštinu koja mi se podmeće javno raskrinkati. Moja kampanja još nije krenula, a sa suparničke strane već se počelo s podvalama. To pomiče fokusiranje kandidata i javnosti s  ključnih problema u državi na primitivne političke obračune. To nije dobro ni za kandidate ni za građane. Mislim da je prvi veći pokušaj podvale koji smo vidjeli javnosti jasno pokazao tko želi prljavu kampanju.

:: Hrvatska je stalno u izborima. Čim jedni završe, počinje kampanja za druge. Bi li ih trebalo grupirati?

Upravo radim na projektu cjelovite promjene Hrvatske kroz promjenu Ustava. Između ostalog, dio se promjena odnosi na izbore, na daljnju demokratizaciju izbornog sustava, pa i političkog života unutar stranaka. Istovremeno održavanje izbora donosi prednosti, ali je pitanje koliko bi se dugo ujednačeni izborni rokovi mogli održati. Neke se stvari ne mogu kontrolirati. Kao prvo, imamo različite izborne cikluse. Predsjednički izbori održavaju se svakih pet godina sa striktnim izbornim rokovima određenim Ustavom i nije ih moguće pomicati. S druge strane, parlamentarni su izbori svake četiri godine. Ali ne možemo znati kada će Sabor završiti s radom i hoće li biti prijevremenih izbora. I predsjednički mandat može završiti ranije kako je to bilo zbog smrti predsjednika Tuđmana. Lokalni su izbori također svake četiri godine. Ideja koja je dobra i bila bi korisna nije lako ostvariva u praksi. Ali možda bi se mogli spojiti barem lokalni i parlamentarni izbori.

:: I dalje ste na stavu da predsjednika države treba birati izravno?

Apsolutno. Pokazalo se da je to vrlo važno. Moje iskustvo s dvjema vladama pokazuje da predsjednik izabran od naroda uživa neovisnost, a time i mogućnost da bude određen korektiv, da daje inicijative, pa i da, kada treba, uđe s Vladom u neki spor. S objema sam vladama gradio duh suradnje, ali je bilo i situacija kada smo se razilazili. Oni koji kritiziraju da ponekad nisam dovoljno žestok prema Vladi griješe jer predsjednik nije oporba. Predsjednik mora biti kritičan, ali i konstruktivan. Iako ćete lako pronaći bezbroj naslova tipa „Josipović napao Vladu“ ili „Novi sukob Pantovčaka i Banskih dvora“, prevladavala je suradnja, ne sukob.

:: Na dnevnopolitičkom redu tema je preferencijskog izbora zastupnika. Sve je više nevladinih inicijativa koje idu za tim, ali se najveće stranke, posebice SDP i HDZ, prave kao da ta tema ne postoji. Kakav je vaš stav?

U stručnom povjerenstvu za promjenu Ustava vodimo raspravu i o tome. Očito je da građani žele veći utjecaj na izbor kandidata. Da, to se može postići preferencijskim glasovanjem. Naravno, to se treba oprezno urediti da ne bi došlo do anomalija, posebno kod koalicije tzv. velikih stranaka s onim manjima gdje se na umjetan način, fokusiranjem glasova, može promijeniti realan odnos povjerenja građana u te stranke. Veći utjecaj birača može se postići i uvođenjem većinskih izbora po manjim izbornim jedinicama ili da barem da pola zastupnika biramo na taj način. To smo imali prije. Nadalje, moguće je razmišljati kako zastupnike učiniti odgovornima, ne samo čelnicima njihovih stranaka nego i biračima. Moguć je opoziv zastupnika, ali i tu treba biti vrlo pažljiv i oprezan da se izbjegnu zloporabe. Dakle, jesam za reformu sustava i veću participaciju građana u odlučivanju tko će, imenom i prezimenom, biti zastupnik u Saboru.

:: Kojoj ste opciji vi skloni?

Nije najvažnije hoćemo li izabrati preferencijsku ili većinsku listu. Većinski sustav, ili dijelom većinski, udovoljava zahtjevu da građani više odlučuju. To je zato što su kandidati konfrontirani kao osobe, pojedinci, a građani glasuju za jednog od njih. To je dobar sustav jer se u izborima mogu pojaviti i ljudi koji inače nikada ne bi došli na listu neke od stranaka i pobijediti ako su po volji građanima. Pitanje koje se otvara s ovom temom jest jesu li političke stranke monopolizirale politički sustav.

:: Jesu li?

Mislim da jesu. Ali odgovor na to nije rastakanje političkih stranaka i njihova marginalizacija nego njihova demokratizacija i veći utjecaj građana na izborima.

:: Ima li vremena da se barem dio izbornog zakonodavstva reformira do kraja godine?

Ne znam je li to moguće, ne vjerujem. Riječ je o procesu koji traži puno usuglašavanja i jaku političku volju. A i ako se takva politička volja formira, ne smije se brzati, riječ je o iznimno važnom i osjetljivom pitanju za našu demokraciju. Ne smije se pogriješiti i ući u sustav koji bi se pokazao nedomišljenim. Ostalo je malo vremena, a tu su i predsjednički izbori pa se bojim da neće biti konsenzusa za ovako velike zahvate.

:: A što je s vašim prijedlogom izmjene Ustava?

Kao ovlašteni predlagatelj idem s idejama i prijedlozima koji su, kako sada stvari stoje, većini stranaka neprihvatljivi i teško će se za njih skupiti dvotrećinska većina u Saboru. Ali vremena se mijenjaju. Tu je i mogućnost da se novi ustav građanima ponudi na referendumu.

:: Moguće je dati na referendum prijedlog kompletnog Ustava?

Da. I spreman sam to učiniti, naravno uz suradnju onih političkih opcija i nevladinih organizacija koje bi bile spremne založiti se da referendum uspije.

:: Hoće li to biti prije izbora?

Neće. Prijedlog još nije dovršen. Moja je ambicija do kraja mandata pripremiti tekst koji će biti podloga za raspravu. Nepristojno bi bilo nuditi, pa i samom Saboru, tekst novog Ustava a da se ne ostavi nekoliko mjeseci za temeljitu raspravu. To se ne radi naprečac, ponajmanje na kraju mandata tako da se to prepozna kao predizborna kampanja. Ali ono što će biti ponuđeno u radnom tekstu Ustava jest dio mog političkog programa. Odlučio sam ponuditi neke važne promjene u društvu, ali treba najprije vidjeti može li se oko njih postići konsenzus. Za neke stvari treba vremena. Kad sam predlagao nezastarijevanje ratnog profiterstva i pretvorbenog kriminala sve su stranke dugo to odbijale, ali sam na kraju uspio. I to smatram jednim od većih uspjeha u svom mandatu. Bez toga neki od najvećih sudskih postupaka za korupciju ne bi bili mogući.

:: Kako natjerati političke stranke da se demokratiziraju?

Javno mnijenje je odlučujuće. Svatko tko se bavi politikom mora prepoznati da građani nisu zadovoljni postojećim političkim sustavom i njegovim rezultatima, da žele neposrednije odlučivati i da žele demokratski i transparentno ponuđene političke projekte i ljude koji će ih provoditi.

:: Čini se, što je nezadovoljstvo javnosti načinom na koji funkcioniraju političke stranke veće, to više jača stranačka stega?

Možda je to prirodna reakcija. No povijest i u drugim zemljama pokazuje da nema tog stranačkog sustava koji bi odolio volji javnosti.

:: Očekujete podršku desetak političkih stranaka, a istovremeno ih kritizirate.

Mislim da je moram građanima pokazati za što ću se zalagati u drugom mandatu. Osim toga, siguran sam da dobar dio stranaka razumije ove probleme, da vidi kako su promjene nužne. Bolje je da promjene na političkoj sceni kreiraju organizirane političke stranke i institucije nego stihijski procesi u društvu.

:: Kakav je odnos s SDP-om? Jesu li više podrška ili uteg?

Odnos je vrlo korektan. Prema anketama, podržava me 95 posto i više glasača SDP-a. To znači da su prepoznali moj rad. Drugo je pitanje unutarnjih odnosa u SDP-u. No ja ne participiram u stranačkom životu niti komentiram sukobe unutar te stranke. Pitaju me i je li mi Vlada teret. Naravno da bi svima bilo lakše da je bolja gospodarska situacija. No vjerujem da građani dobro znaju što je posao Vlade, a što predsjednika, da prepoznaju da se na idućim izborima ne natječu ni SDP, ni HNS, ni HDZ sa svojim dobrim i manje dobrim rezultatima. Natječu se osobe, kandidati, gospođa Kolinda Grabar Kitarović i ja, a možda će ih biti još. Smatram i da će one stranke koje podrže ideje koje nudim, pa i one vladajuće, kod glasača ojačati kredibilitet.

:: Zadnje istraživanje javnog mijenja ide u prilog vašoj protukandidatkinji. Koliko ste zabrinuti?

Po čemu joj ide u prilog? Zaostaje 14 posto za mnom. Da ja toliko zaostajem, bio bih zabrinut.

:: Poanta je u trendu.

Ni trend nije iznenađujući. Događa se prirodni proces grupiranja građana oko svoje političke opcije. Oni koji su čvrsto opredijeljeni za HDZ i desnicu neupitno će glasati za njihova kandidata, a slično će se dogoditi i s onima koji glasaju za lijeve stranke. Borimo se za one glasače koji nisu čvrsto stranački opredijeljeni. Očekujem da će njezin rejting još nešto rasti, dok ne dostigne stupanj onih koji su neupitno naklonjeni tvrđoj desnici. Borimo se za neutralne glasače i one koji individualno procjenjuju političku poziciju kandidata. Kako vidite iz tih anketa, tu sam u prednosti. I da bude jasno, želim povjerenje i onih koji inače glasaju za HDZ. Želim da prepoznaju da moja politika nije usko stranačka, da većini nudi dobre i prihvatljive ideje.

:: Protukandidatkinja vam je žena. Kakva je razlika u odnosu na muškog suparnika?

Nema nikakve razlike. Mi smo društvo koje teži ravnopravnosti spolova. Biti muško ili žensko ne smije biti prednost ni nedostatak.

:: Kako nema? Čim ste progovorili o gđi. Grabar Kitarović, optužilo vas se za seksizam?

Postoji krug ljudi koji i to želi koristiti u kampanji. Mogao bih reći da je prvi dio kampanje gospođe Grabar Kitarović sam po sebi bio seksističkog pristupa.

:: Možete li to objasniti?

Mogu. Ako netko tko želi biti predsjednik države ne vodi kampanju tako da problematizira teme vezane za politiku, nego gotovo isključivo komunicira fotografijama, onda je to pristup koji je, po mom sudu, uvredljiv za žene u politici. I političarke se svugdje u Europi i svijetu ističu i nadmeću prijedlozima zakonskih rješenja, ozbiljnim kritikama postojećih problema u društvu, ponekad i hrabrošću, suprotstavljajući se čak i organiziranom kriminalu i svemu što zna biti povezano s lošom politikom. S druge strane, građane i građanke ne zanimaju kakva odijela ili majice nose političari i političarke, nego što mislimo učiniti za njihov boljitak i što smo do sada radili.

::Sviđaju li se muškarcima fotografije vaše protukandidatkinje? Možda biste drugačije promatrali fotografije u novinama da vam nije konkurencija?

Te fotografije gledam isključivo kao dio kampanje. Da nije kampanje, te bih stranice, čitajući novine, vjerojatno samo prelistao.

:: Intervju objavljujemo uoči sastanka sudionika procesa Brdo-Brijuni zbog kojeg u Dubrovnik dolazi njemačka kancelarka Angela Merkel. O kojim ćete temama razgovarati?

To neće biti klasičan bilateralni sastanak, ali ćemo cijeli dan razgovarati o temama bitnim za regiju i EU i imat ćemo zajedničku izjavu. Iz stranke koja podržava moju protukandidatkinju često su mi upućivali kritike zbog orijentiranosti na regiju. HDZ se boji regije. Ja se pak regije ne bojim jer je ona za nas korisna sigurnosno i gospodarstveno, zbog rješavanja sporova iz prošlosti, nalaženja nestalih i mnogih drugih razloga. Na skup u Dubrovniku dolaze predsjednici iz regije, razgovarat ćemo o važnoj infrastrukturi, energetici te projektima koji će, ako budu pokrenuti i realizirani, Hrvatsku pretvoriti u važno regionalno središte. Dolazak kancelarke Merkel kao najistaknutije europske političarke u ovome trenutku priznanje je regionalnoj politici. To je kruna nastojanja u ovih pet godina da Hrvatsku pozicioniram kao vodeću zemlju u regiji. Isto tako to je dokaz da su projekti kojima se bavim ozbiljni i da vodim ozbiljnu politiku.

:: Jedna od ključnih tema za Hrvatsku, a i o njoj će biti govora u Dubrovniku, jest energetika. Kakvi su vaši stavovi, kamo se moramo okrenuti?

Hrvatska mora voditi politiku otvorenih vrata, uvažavati svoja strateška partnerstva, posebno kada je riječ o europskoj energetskoj politici i prije svega mora voditi računa o svom interesu i svojoj energetskoj neovisnosti. To znači da Hrvatska zagovara odsustvo bilo kakvog monopola. Hrvatska ima veliku priliku pretvoriti se u energetska vrata srednje i istočne Europe s nesagledivim pozitivnim posljedicama. Znamo da je LNG terminal na Krku jedan od projekata koje bi EU mogao financijski pomoći, da postoji interes u SAD-u, kao i interes drugih dobavljača. Dakle, politika koju guram zajedno s Vladom vrlo je perspektivna za Hrvatsku i nosi perspektivu razvoja. Kada je o Ini riječ, znamo što Vlada želi i tu je potpuno podržavam. Sadašnje stanje rezultat je koruptivnih radnji HDZ-ova predsjednika Vlade i to se stanje mora otkloniti. Hrvatska mora steći onu poziciju koju prema našim zakonima treba imati. Ina je hrvatska tvrtka strateškog značaja i o tome se, bez obzira na vlasničku strukturu, mora voditi računa. Već i po međuvlasničkom sporazumu, Ina mora respektirati neke naše strateške interese i, naravno, mora funkcionirati po hrvatskim zakonima.

:: Jeste li uvrijedili premijera Zorana Milanovića kada ste dogovorili sastanak s čelnikom Gazproma, a on nije imao pojma ni da dolazi u Hrvatsku?

Nisam ja zvao gospodina Millera, nego su iz Gazproma zatražili sastanak. Onog trenutka kada sam dobio tu informaciju obavijestio sam Vladu, konkretno nadležno ministarstvo. Kako su oni u Vladi o tome međusobno komunicirali, njihova je stvar. Mislim da tu ni s jedne strane nije bilo nikakve zle namjere. Učinio sam ono što je dobro za Hrvatsku i prihvatio sastanak te o njemu obavijestio Vladu. Uvijek je dobro da i Vlada sudjeluje u takvim razgovorima, uostalom energetika je primarno njena nadležnost. Evo, sastanci su održani, i kod mene i kod premijera, bili su uspješni, a na oba je sastanka bio ministar Vrdoljak. Kada sam bio u Teksasu na sastanku s najvećim naftnim i plinskim kompanijama, čuo sam sve pohvale kako je Ministarstvo gospodarstva pripremilo natječaj. Dobre pripreme su i razlog što toliko poduzeća dolazi ovamo po natječajnu dokumentaciju i što će sudjelovati u natječajima za istraživanje mogućih polja na moru i kopnu.

::Intenzivno se bavite energetskim temama, a one uopće ne spadaju u ovlasti predsjednika Republike.

Točno. Energetika je u nadležnosti Vlade. No predsjednik može pomoći u takvim strateškim poslovima. Ali predsjednik po Ustavu usklađuje rad državnih tijela te usklađuje rad državnih tijela. Osim toga, energetika je pitanje nacionalne sigurnosti i vanjske politike i s te strane imam tu što reći. Drago mi je da Vlada i Ministarstvo gospodarstva prepoznaju i shvaćaju da zajednički možemo učiniti više nego to može Vlada sama.

:: U medijima je ovoga tjedna objavljena informacija kojom se, pozivajući se na izvor iz Bruxellesa, najavljuje bankrot Hrvatske i prinudno provođenje reformi. Jesmo li doista toliko zaglibili?

Gospodarstvo je doista u lošem stanju, a nekoliko vlada propustilo je provoditi reforme koje su potrebne. Više sam puta tražio da se reforme provedu i da ih prate određeni socijalni programi, međutim došlo je do zastoja. Ipak, crna prognoza koja se odnosi na 2016. godinu po meni se neće i ne smije ostvariti.

:: Početkom tjedna primili ste predsjednika Haaškog suda Theodora Merona. Je li to kurtoazni susret ili ima još otvorenih tema s Haagom?

Razgovarali smo općenito o tome kako je radio taj sud, kakve je imao učinke na zemlje bivše Jugoslavije. Dotakli smo se i pitanja njegove arhive koja mora biti svima dostupna i služiti u povijesne svrhe i za eventualni kasniji progon počinitelja kaznenih djela. Spomenuo sam mu da sam bio zagovaratelj toga suda, da sam kao pripadnik NGO-a popularizirao njegov rad, ali i da sam bio kritičan prema njemu tijekom njegova rada. Rekao sam mu i da sam zastupao Hrvatsku protiv tužiteljstva u tzv. predmetu sub poene i dobio taj spor.

:: Bili ste angažirani jer Tuđman nije dao da svjedoči ministar obrane Gojko Šušak pa su Hrvatskoj prijetile sankcije?

Tako je. Bilo je to pitanje do koje mjere sud može prema državama ići s prisilnim mjerama. Vlada me kao stručnjaka angažirala da branim opravdan hrvatski interes. Malo je tko vjerovao da ćemo dobiti tu bitku, ali jesmo.

:: Bavimo se ustašama i partizanima, a što je s politički motiviranim optužnicama koje su se 1991. podizale u Srbiji protiv istaknutih hrvatskih političara i formalno su još na snazi?

Važno je da danas surađuju državna odvjetništva Hrvatske i Srbije u progonu zločina. Točno je da ima optužnica koje nije podigla sadašnja srpska država nego su naslijeđene od vojnog tužiteljstva bivše Jugoslavije i one izazivaju ozbiljne prijepore. Imao sam odgovor kako to riješiti, no prošla Vlada donošenjem u Saboru zakona o nevažnosti tih optužnica spriječila je realizaciju. S bivšim predsjednikom Borisom Tadićem bio sam već dogovorio da domicilne države riješe sve te predmete. Tada bi i sve te politizirane optužnice bivšeg vojnog tužiteljstva JNA u vrlo kratkom vremenu pale. No zbog zakona se dogovor nije mogao realizirati i zato danas imamo i dalje te slučajeve i nitko od ljudi koji su obuhvaćeni takvim optužnicama ne može bez straha prijeći granicu. To je nedopustivo i mora se promijeniti, te se optužbe moraju odbaciti, ali ne zakonom, već u odgovarajućem postupku.

:: Kada govorite o ovoj temi mislite na Zakon o ništetnosti koji je inicirao Vladimir Šeks protiv kojeg postoji takva optužnica?

Tako je. To je jedna od tih politiziranih, na prvi pogled neutemeljenih optužnica.

:: Treba li Hrvatska iskoristiti to što je članica EU i isposlovati da se Srbiji kao uvjet za ulazak u EU nametne rješavanje tih slučajeva? Tim prije što je i nama rješavanje ratnih zločina bilo uvjet za ulazak u Uniju?

Naša ocjena o visokoj politiziranosti tih predmeta koje je otvaralo tužiteljstvo bivše JNA je naša i radi se o našem kutu gledanja. Teško možemo očekivati da će cijela Europska unija bez propitivanja prihvatiti takav naš stav i zahtjev da se oni otklone političkim sredstvima. Kao jedini moguć i ispravan put vidim da se postigne sporazum kojim bi se ti predmeti prebacili u Hrvatsku i da naše Državno odvjetništvo potpuno nepristrano odluči o njima. Neke od tih optužnica neposredno sam vidio i uvjeren sam da bi brzo završile u smeću.

>> Porezni inspektori upali u restoran dok je Josipović uživao u ribljim specijalitetima

>> Josipović: Što je Grabar-Kitarović napravila za Hrvatsku? Ništa

Komentara 161

Avatar Idler 3
Idler 3
08:33 12.07.2014.

A kaj recimo ak si ti većini građana neprihvatljiv? Kaj ak građani ne žele slušat i gledat tvoje referendum-spinove? Kaj ak je građanima jednostavno dost gledat kak se ti i tvoji sprdate s Ustavom i svako malo ga mijenjate? Puno pitanja al nit na jedno nemreš odgovorit !!!

Avatar marnie
marnie
08:34 12.07.2014.

Mi smo Hrvati, ne građani (barem ne uvijek) !

Avatar marnie
marnie
08:33 12.07.2014.

Ha ha ha plan Barbika isto na referendum

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije