U Manzhouli, ključnom graničnom prijelazu između Kine i Rusije, ekonomije dviju zemalja postaju sve više međuovisne. Kina prednjači kao najveći kupac ruskih energenata i sirovina, uključujući naftu, drvo i ugljen, a uskoro će preuzeti vodeću ulogu i u nabavi ruskog prirodnog plina. Bilateralna trgovina dosegnula je rekordnih 240 milijardi dolara prošle godine, bilježeći rast od dvije trećine od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Kina je također opskrbila Rusiju značajnim brojem dronova i njihovih komponenti za upotrebu u ukrajinskom sukobu. Snažna kineska podrška ruskom gospodarstvu pokazala se ključnom za opstanak Moskve usred međunarodnih sankcija koje su ograničile ruski pristup globalnom financijskom sustavu. Nasuprot većini zemalja, Kina je zauzela drugačiji stav prema ruskom ratu u Ukrajini. Wang Yi, kineski ministar vanjskih poslova, nedavno je istaknuo: "Kinesko-ruski odnosi predstavljaju najstabilnije, najzrelije i strateški najznačajnije partnerstvo velikih sila u današnjem svijetu." Ovakav stav kineskog vodstva dodatno je opteretio odnose s Europskom unijom. Da je Peking zauzeo distanciraniji stav prema Moskvi, Europa bi možda bila sklonija suradnji s Kinom, posebice u svjetlu prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina na europsku robu. Nedavni summit EU-Kina u Pekingu bio je prilika za europske čelnike da ponovno apeliraju na Xi Jinpinga da smanji kinesku potporu ruskom ratnom naporu u Ukrajini. Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, naglasila je da će kineski stav o ukrajinskom sukobu biti "ključan faktor" u oblikovanju budućih odnosa EU-a s Pekingom, piše New York Times.

U BLIZINI KINESKE GRANICE

Pronađen trup ruskog aviona koji je nestao s radara s oko 50 putnika: Državni mediji javljaju da nema preživjelih

2

PREGOVORI U ISTANBULU

Povijesni prijedlog iz Kijeva? Ukrajinci: Zelenski je otvoren za sastanak s Putinom

Manzhouli je dugo bio središnja točka kinesko-ruske trgovine. Od izgradnje željezničke pruge 1900. godine, ovaj grad je svjedočio stalnom protoku robe između dviju zemalja. Danas, vlakovi i kamioni iz Rusije prevoze raznovrsne drvne proizvode u Kinu, od bora za građevinarstvo do breze za proizvodnju štapića za jelo. Ovaj trgovinski obrazac naglašava oslabljeni ekonomski položaj Rusije, koja je postala de facto ekonomski satelit Kine, ovisna o Pekingu za industrijske proizvode dok izvozi sirovine koje Kina potencijalno može nabaviti i drugdje. Gotovo 6% ruskog BDP-a sada otpada na izvoz u Kinu, što je udio usporediv s Iranom, još jednom zemljom pod međunarodnim sankcijama. U sklopu pritiska na Rusiju da prihvati prekid vatre, Trump je nedavno zaprijetio uvođenjem visokih carina ili drugih sankcija zemljama koje trguju s Rusijom, iako nije eksplicitno spomenuo Kinu. Kineska naklonost Rusiji vidljiva je i u medijskom prostoru, gdje ruski TV kanali postupno zamjenjuju američke u kineskim hotelima. U Manzhouli, trgovine nude proizvode s ruskim motivima, uključujući votku i kavu s likom Staljina, te suvenire s portretima sovjetskih vođa i predsjednika Putina.

Kina također ostvaruje koristi od ove trgovinske dinamike. Uvozom ruskih sirovina preko Manzhouli, Peking smanjuje ovisnost o uvozu iz SAD-a i njihovih saveznika. Primjerice, Kina je preusmjerila nabavu uljane repice s Kanade na Rusiju, posebno nakon što se Kanada priklonila politici predsjednika Bidena, a potom i Trumpa, u pogledu povećanja carina na kinesku robu. Kao odgovor, Kina je uvela prohibitivne carine od 100% na uvoz kanadskog ulja i sačme od uljane repice, te pokrenula trgovinski spor protiv kanadske uljane repice, ciljajući neke od najvažnijih kanadskih izvoznih proizvoda.

Unatoč rastućoj trgovinskoj razmjeni, postoje i znakovi napetosti između Rusije i Kine. Rusija je zabranila izvoz svježe rezanih borovih trupaca, prisiljavajući na preradu u Sibiru prije izvoza. S druge strane, Kina je uvela carine na ruski ugljen nakon što su domaći proizvođači izrazili zabrinutost zbog konkurencije. Najizraženije trgovinske tenzije vidljive su u automobilskom sektoru. Dok su kineski automobili 2021. godine bili relativno nepopularni u Rusiji, situacija se dramatično promijenila nakon invazije na Ukrajinu. Povlačenje zapadnih proizvođača i agresivna cjenovna politika kineskih kompanija rezultirali su dominacijom kineskih vozila na ruskom tržištu, s udjelom od 60% do kraja ljeta prošle godine. Suočeni s neočekivanom kineskom dominacijom, ruski proizvođači automobila lobirali su za uvođenje naknade od 7.500 dolara na uvezene automobile, koja je stupila na snagu 1. listopada. Ova mjera, koja izuzima rabljena vozila za osobnu upotrebu, dovela je do pada kineskog izvoza automobila u Rusiju za 58% u prvih pet mjeseci ove godine. Stephen Dyer iz konzultantske tvrtke AlixPartners komentirao je: "Ovo je hladan tuš za kineske proizvođače automobila koji su Rusiju vidjeli kao svoje buduće ključno tržište."

Video sadržaj

6

NAKON TRI GODINE

Ida Prester pokazala kuhinju iz snova: Rađena je po mjeri, a jedan detalj svima je zapeo za oko

slažete li se?

Ovo su najgori horoskopski znakovi s kojima se možete vjenčati, tvrde astrolozi

high street hit

Chic hlače iz Zare koje vizualno produžuju figuru, a pašu na sve kombinacije

Alarmantno

Tihi ubojica u svakom domu: Hrvatska tone u epidemiju ovisnosti, a nitko ne reagira na vrijeme

Pouzdanost tradicije

Dobri kao kruh: Nevidljive karike u lancu koji hrani stotine Hrvata

Inkluzivni dodatak iznosi od 138 do 720 eura mjesečno, a visina naknade ovisi o dva uvjeta