Koje zemlje žele pristupiti Europskoj uniji? Ukupno deset zemalja želi postati članovima Europske unije. Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo, ali još nije dobilo status kandidata. Bosna i Hercegovina te Gruzija su zemlje kandidatkinje. S još sedam zemalja EU već vodi pregovore o pristupanju. Albanija, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina službeno se pripremaju za provedbu zakonodavstva EU-a, pri čemu je proces s Turskom trenutno zamrznut. Kada Komisija dovrši ove pregovore, daje procjenu je li zemlja kandidatkinja spremna za članstvo u Europskoj uniji.
Koje kriterije država mora ispuniti da bi pristupila Europskoj uniji? U načelu, svaka europska država može podnijeti zahtjev za pristupanje EU. Prije nego što neka zemlja zaista postane članicom, mora proći opsežan proces provjera i reformi. Taj proces treba osigurati da državne institucije funkcioniraju, da je zemlja demokratski uređena i da poštuje ljudska prava. Zemlja također mora biti sposobna dosljedno primjenjivati propise EU-a i svoju ekonomiju integrirati u jedinstveno tržište Unije. Na kraju moraju i Komisija, i Europski parlament, i države članice odobriti prijem nove zemlje. To se posljednji put dogodilo 2013. godine, kada je Hrvatska pristupila Europskoj uniji, piše DW.
Koju ulogu ima politička situacija u zemljama kandidatkinjama? Europska komisija neprestano prati politička zbivanja u zemljama kandidatkinjama. Kada je nedavno proeuropska stranka pobijedila na parlamentarnim izborima u Moldaviji, vodeći europski političari izrazili su zadovoljstvo. Povjerenica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas ocijenila je te izbore kao odluku koja određuje smjer zemlje. „To je jasno opredjeljenje za europsku budućnost Moldavije“, rekla je. S druge strane su europski političari zabrinuti zbog političkih zbivanja u Srbiji i Gruziji.
Bruxelles kritizira prorusku politiku i sve autoritarnije ponašanje srpske vlade. Već godinu dana, prije svega mladi, protestiraju na ulicama protiv korupcije, te za više demokracije i vladavinu prava. Srpska vlada kao odgovor smanjila je sredstva za sveučilišta i plaće akademskom osoblju. EU traži da se ponovno uspostavi sloboda znanosti, provedu pravosudne reforme i zaštite temeljna prava. Trenutno Srbija ne ispunjava te zahtjeve, pa je proces pristupanja zastao. U Gruziji je proces pristupanja već godinu dana zamrznut. Prema riječima povjerenica Kaje Kallas, Gruzija je „samo još formalno kandidatkinja za članstvo“. To je izjavila u utorak prilikom predstavljanja novog izvješća o napretku. Tada se Kos javno obratila gruzijskoj vladi: „Ako mislite ozbiljno s EU-om, slušajte svoj narod i prestanite zatvarati oporbene čelnike, novinare i ljude koji misle drukčije – tada možemo ponovno razgovarati.“
Koje zemlje imaju dobre izglede? „Zemlja koja je najbolje pripremljena za članstvo u EU“, kaže Kallas, „jest Crna Gora.“ Ta balkanska država s oko 600.000 stanovnika već je u četiri od šest tematskih područja provela potrebne reforme. Prema izvorima iz EU-a, pregovori o pristupanju mogli bi biti završeni do kraja 2026. godine. Uz Crnu Goru, znatan napredak ostvaruju i Moldavija i Albanija. Pozitivno su ocijenjeni i pomaci u Ukrajini. Aktualan izvještaj vjerojatno je najpovoljnija procjena koju je Komisija dala Ukrajini od njezine prijave za članstvo prije tri godine. Autori hvale planove za uspostavu vladavine prava i akcijski plan za nacionalne manjine. Međutim, i dalje postoje manjkavosti u borbi protiv korupcije. Osim toga, jedna članica Unije trenutačno se protivi prijemu Ukrajine u EU. Mađarski premijer Viktor Orbán izjavio je u utorak na konferenciji Euronewsa da bi ukrajinsko članstvo ugrozilo Europu.
Kada bi Unija mogla primiti nove članice? EU trenutno ima 27 država članica. Taj bi se broj uskoro mogao povećati ako bude po volji povjerenica za vanjsku politiku Kaje Kallas. Ona smatra da je realno moguće do 2030. integrirati nove zemlje u Uniju. Promatrači, međutim, drže to malo vjerojatnim. Najprije bi se sama EU morala reformirati iznutra.
Prije proširenja: koje zadatke EU mora riješiti? Europska komisija postavila je proširenje Unije kao prioritet. U svjetlu ruskog napada na Ukrajinu, proširenje EU-a postalo je nužnost, izjavila je Kallas u utorak. Povjerenica za proširenje, Marta Kos, trenutno radi na ideji uvođenja svojevrsne „prijelazne faze“ za nove članice. „Naš glavni cilj jest da nove države članice Uniju učine snažnijom, a ne slabijom“, rekla je Kos na konferenciji za novinare.
Milan Nič iz Njemačkog društva za vanjsku politiku sumnja da su EU i njezine institucije spremne primiti nove članice. „Ni u kojem slučaju“, rekao je u razgovoru za DW. Ako bi se broj članica povećao, postojeći procesi donošenja odluka mogli bi brzo doseći svoje granice i dovesti do blokada – osobito ako bi se odluke i dalje morale donositi konsenzusom. Također bi se morala ponovno pregovarati raspodjela proračuna EU-a. Osim toga, Nič smatra da su nacionalne vlade dužne bolje informirati svoje građane o mogućem proširenju Unije. Iako se, prema istraživanju Eurobarometra, 56 posto građana EU-a načelno zalaže za prijem novih država, mišljenja se znatno razlikuju: u Švedskoj 79 posto ispitanika podupire proširenje, dok je u Francuskoj taj udio samo 42 posto.
Otvori KEKS Pay
Nema smisla jer EU se raspada do 2030g posto je financijski i geopoliticki u sve nepozeljnijoj situaciji a da ne govorimo o birokratskoj tromosti i nekonkuretnosti...