Kažu da je Korčula najsportskiji hrvatski otok, tako barem tvrde sportski znalci, a među ostalima tamo se rodio i Boško Lozica, legenda vaterpola i hrvatskog sporta. Nakon velikih sportskih rezultata i kasnije uspješne karijere trenera i sportskog djelatnika, osvajač srebrne olimpijske medalje iz Moskve 1980. većinu vremena provodi na rodnoj Korčuli, gdje sa sinom Perom, zagrebačkim odvjetnikom i bivšim vaterpolistom, gradi predivnu turističku priču oživljavanja svojega otoka.
– Turizmom sam se počeo baviti vrlo mlad, s desetak, jedanaest godina kada su roditelji kupili kuću i trebali vratiti kredite. Počeli su iznajmljivati turistima kojih je uvijek bilo puno, imali su svoje jedrilice, barke, glisere itd., bilo im je lijepo tu. Onda je nastupilo lagano zatišje, a ja sam otišao vaterpolskim putem. Putovao sam, igrao u Dubrovniku, Italiji, Njemačkoj, ostvario se i u trenerskoj karijeri i nakon dosta godina sin Pero odlučio se za neke nove turističke projekte. Shvatio je da je doma najljepše, objašnjava Boško Lozica.
Bio sam vrstan plivač
Svaki je Korčulanin zapravo sudionik aktivnog turizma. Radišni su, vole ljude i druženja, srdačni su prema strancima i ljudi rado dolaze na otok. Bilo je tu raznih anegdota u prošlosti, a jedne se prisjeća Lozica.
– Davno je to bilo. Dolazio je jedan engleski brod, posada je bila obučena u bijele bermude, bijele cipelice, sokne... I jedan od domaćih stajao je na rivi i u želji da im pomogne da se vežu viče:
– Baci cimu – a ovi ga gledaju.
Opet on ponavlja:
– Baci cimu!
Ovi opet ništa, a on zbunjen okrene se i kaže:
– Što je ovo, ovi ništa ne razumiju?!
I konačno vikne prema brodu:
– Do you speak English?
Ovi jedva dočekali, sad razumiju i odgovaraju:
– Yes, yes, yes!
A na to on kaže:
– A baci cimu, bogati!
– Eto, to su bili počeci turizma ovdje, kroz smijeh se prisjeća Boško Lozica.
Odlazak Korčulana na studij u velike gradove nije tada bila neka novost, iz tadašnje momčadi sedmorica su studirala u Zagrebu, a osmorica u Beogradu. Prvenstva su se onda igrala u proljeće i ljeti.
– Potom dolazi faza nakon moje radne karijere. Relativno sam rano otišao u mirovinu, u 60. godini napunio sam 41 godinu staža. I tada je sin došao na ideju da bi trebalo neke stvari u Korčuli popraviti te krenuo u neke projekte. Veliki je to rad i odricanje, a bez ovih divnih mladih Korčulana koji se zaista trude i pomažu nam oko svega ne bismo uspjeli. Zadovoljni smo što Korčula postaje brend i što imamo potporu svih drugih sudionika u turističkoj ponudi. Korčula je danas destinacija na koju rado dolaze svi "VIP-ovci" svijeta. Prije tri godine Beyoncé i njezin suprug s djecom su bili na Vrniku. Došli su brodom od stotinjak metara, normalno doručkovali, kupali se, ručali, pjevali u crkvici na Vrniku. Nitko od domaćih nije znao tko su oni. Kad su odlazili na brod, Beyoncé je pitala:
– A nitko se ne želi slikati sa mnom?
– Oprostite, a zašto – upitao ju je zbunjeno konobar.
– Žena je ostala šokirana. Svuda po svijetu trče za njom, traže intervjue, a ovdje su bili u miru, jer naši ljudi nisu ni znali tko su. I to je jedna nevjerojatna, ali istinita priča koja je pokazuje da nismo tu da potežemo ljude za rukav, već želimo da uživaju u svemu što naš otok pruža. Sretni smo kada dođu, ostavljamo im mogućnost da se odmore, da uživaju, tako da se nama već i prijatelji Novak Đoković, Goran Ivanišević i mnogi drugi rado vraćaju. Interesantno je da su se prije nekoliko godina Patrick Rafter i Novak Đoković upoznali na Malom Vrniku. Boravili su u dva apartmana, jedan pokraj drugog, priča nam Boško Lozica, te dodaje.
– Smiješno je bilo ovog ljeta nakon Olimpijskih igara u Parizu. Novak Đoković dolazi nam godinama i stalno ga zafrkavam da je OK to što je on svjetski teniski broj jedan, ali po sportu sam ja uspješniji od njega, jer sam imao srebrnu olimpijsku medalju, a on brončanu. Nakon Pariza dolazi on sa svojim brodom, veže se ispod kuće. Ja silazim pozdraviti ga i govorim:
– E, sad ti priznajem, sad si veći. A on već u rukama ima zlatnu medalju i ide se pohvaliti. Hoću reći, to je jedan Nole koji je prije svega čovjek i veliki sportaš. Ali među sportašima, i kad su različitih generacija, uvijek vladaju dobri odnosi.