U četvrtak se najpopularnija kriptovaluta bitcoin ponovo popeo na vrijednost iznad 100.000 dolara koja se drži psihološki važno za njegove pobornike. Nije riječ samo o kriptovalutama nego su 'oživjele' i dionice koje cijelog tjedna vraćaju svoju vrijednost nakon što je Donald Trump postupno počeo odustajati od carina. Neposredni je razlog vjerojatno dogovoreni trgovinski sporazum s Velikom Britanijom, vijest koja je dodatno ojačala optimizam na tržištu koje bi, suprotno predviđanjima od pred koji mjesec, moglo ponovo buknuti.
- Ulagači konačno vide svjetlo na kraju Trumpova trgovinskog tunela pa su spremni koncentrirati se na rast u mješavini njegovih politika, rekao je jedan analitičar s Wall Streeta. Bitcoin nije dosegao rekordnu vrijednost koju je imao 20. siječnja, a bila je više od 106.000 dolara, ali je došao do 104.049 dolara da bi se stabilizirao na 102.757 dolara, a u petak nastavio s polaganim rastom. Ovaj rast dogodio se nakon što je bitcoin pao na 80.000 dolara, što je uobičajena njegova amplituda, no činjenica da nije pao niže pokazuje njegovu otpornost na ekonomske krize. To ne umanjuje činjenicu da bitcoin ostaje vrlo volatilan te spada u riskantna ulaganja, no očito je da postoji ohrabrenje među ulagačima. Također, guverneri Arizone i New Hampshirea potpisali su zakone prema kojima je potrebno ustanoviti rezerve te kriptovalute u tim državama, pa iako ništa još nije pribavljeno i to je dosta doprinijelo rastu cijene bitcoina. Sada se čeka hoće li nastupiti neka rasprodaja koja bi bitcoin povukla ponovo do razine otpornosti od 93.780 dolara kada bi opet nastupila opasnost od pada na 80.000. No, i to je uobičajena bitcoinova amplituda.
Što se tiče sporazuma s Velikom Britanijom koji je donio taj novi optimizam, analitičari upozoravaju kako, iako se radi o važnom i pozitivnom koraku, takvi dogovori s drugim zemljama puno su važniji. Jer, Velika Britanija je po trgovinskoj razmjeni iza Kanade, Kine, Europske Unije i Meksika te trgovinska razmjena s Britanijom čini tek tri posto američke vanjskotrgovinske bilance, a također su carine prema njoj već ionako bile niske pa ni povećanje nije bitno mijenjalo opću sliku. Tako je Howard Lutnick, američki ministar trgovine, rekao kako se sada dozvoljava uvoz 100.000 automobila proizvedenih u Britaniji po carini od tek deset posto umjesto novih 25 posto. To je potjeralo dionice Aston Martina za 14 posto no ostavilo druge proizvođača razočaranima jer im ostaju stroži uvjeti.
