Elmar Brok, njemački demokršćanski europarlamentarac i predsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a, u razgovoru za Večernji list govori o dvije godine članstva Hrvatske u Europskoj uniji, o iskustvu rada s hrvatskim kolegama europarlamentarcima i o hrvatsko-njemačkim odnosima. Brok, koji je u Europski parlament biran uzastopno od 1980. godine, dobro poznaje HDZ kao sestrinsku stranku unutar Europske pučke stranke, a dobro se sjeća i bivšeg predsjednika HDZ-a i premijera Ive Sanadera, pa spremno odgovara i na pitanje o njemu.
:: Kako biste opisali prve dvije godine članstva Hrvatske u EU?
U Europskom parlamentu vidimo da kolege, posebno iz Europske pučke stranke (EPP), rade vrlo dobar posao. Svojim znanjem, iskustvom doprinose kao konstruktivan dio EP-a. S druge strane vidimo da ekonomske reforme u Hrvatskoj nisu baš dobro razvijene. Postoji zabrinutost oko Hrvatske kad je riječ o ekonomskom razvoju. Reforme, koje je Europska unija tražila, moraju se bolje provoditi da bi Hrvatska izašla iz ekonomske krize, da bi imala bolje stope rasta i smanjila nezaposlenost. Potrebno je uklanjati i određene probleme u vladavini prava. Hrvatska mora biti ohrabrena u reformama kako bi imala bolji ekonomski učinak.
:: Biste li usporedili ekonomsku krizu u Hrvatskoj s onom u Grčkoj? Vidjeli smo izvještaje u njemačkim medijima koji uspoređuju te dvije zemlje. Slažete li se s time?
Ne mislim da je to usporedivo. No, ako Hrvatska ne provede reforme, mogla bi doći u takvu situaciju. Mislim da je potrebna hrabrija politika da bi se ti problemi riješili.
:: Prije dvije godine članstvo Hrvatske u EU počelo je sukobom oko zakona o europskom uhidbenom nalogu, tzv. Lex Perković. Je li to sada potpuno zaboravljeno?
Vladavina prava je zajednička predanost. Svaka država mora prihvatiti zajedničke standarde. Za Vladu to nije bio baš sjajan početak članstva Hrvatske u EU, ali promijenili su Lex Perković u skladu s europskim propisima. Ipak, vidimo da se ovih godina često događaju pravosudni postupci koji ne jamče tvrtkama i građanima da imaju ispravan pravni tretman, kakav bi trebali imati.
:: Prije dvije godine imali ste dojam da odluka kancelarke Angele Merkel da otkaže dolazak u Zagreb na svečanost u povodu ulaska RH u EU nije imala veze s problemom Lex Perković, nego je bilo pitanje protokola. Iz današnje perspektive, što vam se čini, je li ipak njezin nedolazak u Zagreb imao veze s Lex Perković?
Ne znam je li to bio razlog. Ali mislim da trebamo znati da je Njemačka uvijek snažno podržavala Hrvatsku. Njemačka je preuzela popriličan rizik podržavajući Hrvatsku od samog početka nezavisnosti Hrvatske. Od kancelara Köhla nadalje nismo promijenili pozitivan odnos prema Hrvatskoj. To je jasna pozicija i kancelarke Merkel.
:: U Europskom parlamentu svjedočimo velikoj koaliciji lijevog centra i desnog centra, no u Hrvatskoj svjedočimo upravo suprotnom političkom fenomenu: HDZ i SDP doslovno ne razgovaraju i puno je antagonizma. Koja je od te dvije oprečne situacije po vama prirodnija i normalnija?
Najprirodnija je situacija u sredini. Jer demokracija je natjecanje između različitih stranaka u kojem građani imaju izbor. No, s druge strane, u interesu demokracije i budućnosti zemlje, mora postojati spremnost za razgovor. To je važno i nadam se da to može biti uspostavljeno. To ne znači da stranke trebaju biti u ljubavnoj vezi, postoji borba, ali borba koja ne uništava mogućnost dijaloga u interesu zemlje.
:: Neki analitičari kažu da je jedan od efekata ulaska Hrvatske u EU bio taj da se HDZ pomaknuo od centra prema desno jer nije više u strahu od nadzora EU.
Ne vidim da je to slučaj. Hrvatski kolege u našoj političkoj grupi ne ostavljaju taj dojam. Rade zaista u centru grupe europskih pučana. I nadam se da će se to nastaviti. I nadamo se da ćemo, bude li promjene vlade, vidjeti da HDZ vraća zemlju natrag na pozitivan ekonomski put.
:: Ali vidjeli smo da je HDZ, primjerice, koalirao s Ružom Tomašić, koja je neosporno desnije od desnog centra, neki bi rekli ekstremno desno. Ona je u EP-u otišla u grupu konzervativaca, ne u grupu pučana. HDZ nije imao problem koaliranja s njom, čak i kad su se iz EPP-a čule kritike na takvo što.
ECR je konzervativna grupa koja je desno od EPP-a, ali nije antidemokratska. Britanski konzervativci su najbrojniji u toj grupi i stoga članstvo nekoga u ECR grupi ne bi trebalo isključivati suradnju.
:: Da, ali neki opisuju Ružu Tomašić kao hrvatsku Marine Le Pen. Europski pučani po cijeloj Europi propovijedaju stav da ne bi trebalo surađivati s ekstremistima, ali ovdje u Hrvatskoj to se ne čini kao iskren stav EPP-a jer ovdje surađujete.
Ako je članica ECR grupe, ne mislim da je kao Marine Le Pen. To bi bilo tako kad bi netko imao slične stavove kao Le Pen. Tada ne bih savjetovao suradnju. Ali nemam dojam da je toliko desno kao Le Pen.
:: Ali, primjerice, slično kao što Le Pen govori o imigrantima u Francuskoj, gospođa Tomašić je baš nedavno izrekla neke oštre komentare na račun srpske manjine u Hrvatskoj. Citiram: "Ako mi počnemo čistiti svoje dvorište, imat će oni još jako puno Srba iz Hrvatske koji će morati ići u Srbiju." Mnogi su to ocijenili šovinističkom izjavom i govorom mržnje.
Nadam se da ćemo u svim našim državama članicama EU prevladati te populističke pokrete i snažno sam protiv populista.
:: Kakav je vaš dojam o doprinosu koji su hrvatski europarlamentarci dali na rezolucije EP-a o Srbiji?
Mogu shvatiti da svaka država gleda svoj konkretan interes, ali svaka država također mora naći ravnotežu između svog izravnog interesa i zajedničkog interesa. Mislim da ste to imali sa Slovenijom u slučaju hrvatskog članstva, svi bi trebali igrati takvu konstruktivnu ulogu jer trebamo stabilnost za cijelu regiju kako bismo prevladali teške probleme iz prošlosti. To je europska ideja, prevladati prošlost, jer povijest ne bi trebala biti prepreka boljoj suradnji. U rezoluciji o Srbiji postignut je kompromis. To je učinjeno na temelju dobre volje.
:: Dobro ste upoznali Ivu Sanadera dok je bio premijer. Sada je pravomoćno osuđen za korupciju. Kakav je vaš stav o njemu nakon svega?
Ono što znam je da je gospodin Sanader odigrao važnu ulogu u činjenici da je Hrvatska danas članica EU. Omogućio je međunarodnu potporu i reforme koje su bile potrebne kako bi se došlo do takvog rezultata. Što se tiče sudskih postupaka, ne znam je li učinio nešto loše ili nije, to je pitanje isključivo pravosuđa i nije stvar političke prosudbe. Ali, kao što sam nedavno o tome razgovarao s predsjednikom Europske pučke stranke Josephom Daulom, svi se nadamo da će vladavina prava biti primijenjena i u tom slučaju.
:: Ali, ako gledamo iz perspektive vladavine prava, Sanader u ovom trenutku jest pravomoćno osuđen za korupciju, o tome nema sumnje. Vrhovni sud je potvrdio presudu, a žalba koju su njegovi odvjetnici uložili išla je Ustavnom sudu.
Ne bih se htio miješati u sadržaj. Želim reći da je važno da se vladavina prava primjenjuje u Hrvatskoj, pa i u ovom slučaju.
Sto novinar pokusava s ovim clankom.....nakon sramotnih izjava cetnika Vulina pokusavaju opet servirati lazi o R Tomasic.......