Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 104
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NAKON ŠTRAJKA HLADAN TUŠ: REZULTATI PISA TESTA

Naši đaci opet ispod prosjeka

Ministrica Divjak predstavila rezultate PISA testova
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
1/10
03.12.2019.
u 18:24

Pa zar su mladi slovenci i Poljakinje pametniji od naših? Nisu, već politika ne radi sustavno na razvoju odgoja i obrazovanja - smatra Boris Jokić

Hrvatski učenici ostvarili su ispodprosječni rezultat – čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost u našim je školama nepismenost, a naši petnaestogodišnjaci koji u PISA ispitivanju sudjeluju – u znanju ne napreduju.

Od 2016. bez pomaka

Rezultati PISA-e, međunarodnog programa za ispitivanje znanja i vještina učenika, objavljeni danas, hladan su tuš sustava koji je prekjučer na osnovi dostojanstva dobio veće koeficijente. Bila je to čarobna riječ uz koju ni sustav, ni sindikati, a ni ministrica Divjak kvalitetu, kao jedinu mjerljivu konstantu rada, ne da nisu ponudili, nego nisu ni spomenuli. O odgovornosti sustava u kojem odrastaju generacije, jer loši su rezultati jedina konstanta naših škola, nema ni riječi, samo poruka ministrice Divjak da je to znak da su nužni reformski procesi koje je ona ponudila, a koji će, po njezinu mišljenju, u PISA istraživanju biti mjerljivi tek 2024. godine. Ni u tome ne vidi svoju odgovornost, ponovno rješenje.

VIDEO: Ministrica Divjak predstavila rezultate PISA testova

– U čitalačkoj i matematičkoj pismenosti trend učenika je stabilan, što nije dobra vijest jer od 2016. nema pomaka. U prirodoslovnoj pismenosti bilježimo i negativan trend. Upravo zato postoji opravdanje da smo stavili veći naglasak na STEM – kazala je Divjak.

Upravo u prirodoslovnoj pismenosti osnovnu razinu ispita nije dosegao svaki četvrti učenik, a naši prosječni rezultati u toj razini ispita smanjuju se za pet bodova po trogodišnjem periodu. U tom smo području na 36. mjestu među 78 zemalja. U matematičkoj i čitalačkoj pismenosti od 2006. do danas nije uočen značajan ni pozitivan ni negativan trend u postignućima učenika. Koliko je situacija alarmantna svjedoči to da osnovnu razinu čitalačke pismenosti nije dosegao svaki četvrti dječak i svaka sedma djevojčica od ukupno 6609 petnaestogodišnjih učenika koji su pristupili PISA ispitima.

– Rezultati ukazuju da u prethodnih 13 godina nije došlo do značajnih promjena u našem obrazovanju što smatram dugoročno problematičnim za razvoj Hrvatske. Na rezultate utječu različiti čimbenici od kojih su glavni vezani uz oblike poučavanja, učenja, organizacije nastavnog procesa i vrednovanja. U svemu tome glavnu ulogu igra obrazovna politika koja odbacuje dugoročne promjene i vodi se sitnim interesima. To se događa i trenutačno sa Školom za život jer ovakva reforma neće donijeti pozitivne rezultate. Iz nje su izbačeni svi elementi koji su trebali pomaknuti hrvatsko obrazovanje prema naprijed: novi sustav ocjenjivanja i vrednovanja, objektivnija mjera rada učenika i nastavnika, izbornost u gimnazijama, drukčije strukovno obrazovanje, novi oblici organizacije nastave, naglasak na životnim znanjima i vještinama, posebna rješenja za darovite i učenike s teškoćama. Pa zar su mladi Slovenci i Poljakinje tri ili četiri puta pametniji od naših? Nisu, već politika ne radi sustavno na razvoju odgoja i obrazovanja – poručio je Boris Jokić.

Ministrica Divjak predstavila rezultate PISA testova
1/16

Da je bilo nerealno očekivati drukčije rezultate poručio je Radovan Fuchs, bivši ministar obrazovanja.

– Ništa se bitnije nije promijenilo u obrazovanju u odnosu na prošlo testiranje. Nažalost, nisam previše uvjeren da će se promijeniti i nakon Škole za život jer je evaluacija eksperimentalne faze koju je proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje, da tako kažem, simuliranim PISA testovima, koje su pisali učenici uključeni u eksperimentalnu fazu Škole za život, pokazala da nije učinjen značajniji pomak. Imam osjećaj da se reforme provode na temelju dojma, a ne na temelju utvrđenih činjenica – poručio je Fuchs naglašavajući da Hrvatska prije reforme nije napravila značajnije istraživanje dobrog i lošeg u obrazovnom sustavu.

Reforme na temelju dojma

– Prije bilo koje reforme trebalo bi napraviti ozbiljno znanstveno istraživanje što je dobro, a što je loše i, što je najvažnije, koji su uzroci lošeg i dobrog. Takvo istraživanje nije napravljeno, a bez toga provodimo reforme na osnovi dojma, i to osobnih dojmova pojedinaca – rekao je Fuchs.

Kako je kazao, povećanje koeficijenata ne bi trebalo u budućnosti odmoći boljim rezultatima PISA testova, ipak naglašavajući da rezultati ne ovise samo i isključivo o materijalnom statusu nastavnika, već i o opremljenosti škola, obrazovanju, stručnom usavršavanju. Da je očigledno da su se sindikati požurili završiti pregovore s Vladom prije objave rezultata jer ne žele razgovarati o kvaliteti rada, mišljenje je Davora Huića, osnivača Udruge poreznih obveznika Lipa.

– Sindikati su imali veliki motiv da stvar zatvore, znali su da su rezultati loši – kazao je Huić.

Ivana Katavić, šefica NCVVO-a, kazala je da je smanjenje nezadovoljavajućih rezultata u čitanju, matematici i prirodoslovlju ključan dio programa strategije Europa 2020.

– Upravo taj cilj treba postaviti kao jedan od glavnih u reformi. On mora biti jasan i učeniku i roditeljima, ne samo obrazovnoj politici. Prioritet su nacionalni ispiti – kazala je Katavić.

VIDEO: Prosvjed prosvjetara u Zagrebu

Ključne riječi

Komentara 136

Avatar Artoo Detoo
Artoo Detoo
09:47 03.12.2019.

Molim ekipu koja je štrajkala da se očituje, te iznese plan rješavanja problema.

LE
Levanto
09:42 03.12.2019.

... a mučenici štrajkaši se toliko trude da bi imali bar još jedan godišnji.

ST
stefj
09:47 03.12.2019.

Sada, s većim plaćama kada učitelji s puno entuzijazma krenu u učionice da vidite PISA testove slijedeće godine... He, he, past će kao i svaki puta kada su dobili povećanje i kada im je porastao broj... Ma čisti ucijenjivači djecom, boli njih ona stvar za prijenos znanja...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije