Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Nastaje li novi savez Rusije i Irana u borbi protiv zapadnih sankcija?

Bidenova administracija je priopćila da su sankcije Zapada Rusiji zasnovane na „iranskom modelu“. S obzirom da je režim u Teheranu i dalje na vlasti, to ne govori ništa dobro o uspjehu sankcija i budućnosti Ukrajine
25. srpnja 2022. u 15:29 20 komentara 4061 prikaza
Vladimir Putin
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Ruski predsjednik Vladimir Putin je prošlog tjedna bio u Teheranu i tamo se susreo s iranskim vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem. Navodno je od njega dobio blagoslov za napad na Ukrajinu.

Moskva očigledno traži način kako zaobići sankcije SAD-a i EU-a, možda učeći od Teherana. „Pošto su i Rusija i Iran pod zapadnim sankcijama, i jedni i drugi imaju snažan interes za međusobnom suradnjom kako bi ih neutralizirali", rekao je za DW Mark Katz, profesor na Sveučilištu George Mason. Ali pitanje je koliko tu Iran uopće može pomoći.

Tko što želi?

Dvije zemlje su bile ratni saveznici u Siriji, a Rusija je ranije prodavala Iranu tenkove, borbene avione, podmornice i drugo oružje. Ali od 2020. Moskva je od toga odustala - zbog embarga UN-a na oružje Iranu, piše Deutsche Welle.

Prema američkim obavještajnim podacima, ruski zvaničnici su u lipnju posjetili Iran i upoznavali se s dronama koje iranci proizvode. Izgleda da Rusija osim toga koristi mogućnost isporuke žitarica Iranu u zamjenu za pomoć Teherana u zaobilaženju sankcija.

Putin možda prije svega želi smiriti napetosti s Teheranom nakon što su ruski trgovci naftom nadjačali iranske kolege u prodaji Kini. To je ključni izvor prihoda za Teheran od 2018., otkako je bivši američki predsednik Donald Trump ponovo uveo sankcije toj zemlji.

Osim toga je možda Teheran nada, također zapadnim sankcijama odsječen od globalnog bankarskog sustava, da će uz podršku Rusije, moći izvršiti pritisak na Washington kako bi se oživio nuklearni sporazum iz 2015., a koji je Trump proglasio nevažećim.

Cijena nafte ima veći utjecaj od sankcija

Kratkoročno gledano je utjecaj cijene nafte za Rusiju važniji od sankcija. Prošle godine Rusija je zaradila 123 milijarde eura od prodaje nafte i plina, kada je prosječna cijena bila 69 dolara po barelu. Ovog mjeseca cijena je skočila na 115 dolara po barelu. Prihodi od nafte čine 40% budžetskih prihoda Rusije, a sada se trguje na najvišem nivou u posljednje četiri godine.

„Iz istraživanja znamo da čak i pod najboljim okolnostima, ekonomske sankcije imaju stopu uspjeha od 10-30%. Bilo je naivno misliti da bi velika zemlja poput Rusije jednostavno poklekla pod njihovim teretom", rekao je nedavno njemačkom magazinu Spiegel Nicholas Mulder, povjesničar na Sveučilištu Cornell.

„Prvo moramo definirati što zapravo želimo postići sankcijama. Je li promjena režima uopće moguća? Zapad je to pokušao u Iranu, Venecueli i Sjevernoj Koreji, i nikada nije uspjelo", konstatira Mulder.

Zapadni stručnjaci su 2019. vjerovali da bi se 40-godišnji sustav u Iranu mogo srušiti povećanjem cijene goriva u zemlji za 50%. Međutim, snage sigurnosti su nemilosrdno reagirale na proteste, a režim i dalje postoji.

Na kraju krajeva, embargo nije „prirodna katastrofa", tvrdi je Mulder, jer država može poduzeti nešto za spas industrije i pomoći stanovništvu. „Kao što Europa može pronaći druge izvore energije, Rusija će pronaći druge izvore robe koja je pod embargom, poput mikročipova."

Hanna Notta, iz Bečkog centra za razoružanje rekla je za DW da su „sankcije u izvesnoj mjeri čak i pojačale konsolidiranje u dijelovima ruskog društva koje stoji iza politike Kremlja".

Sankcije djeluju, treba biti strpljiv

Neki stručnjaci vjeruju da sadašnje sankcije Rusiji ne djeluju kao sredstvo odvraćanja jer ih Zapad nije iskoristio prije Putinove invazije. „Zapad je potpuno ignorirao sve Putinove velike zločine ranije", kaže Bill Browder, izvršni direktor i suosnivač Hermitage Capital Management-a. Velik problem sankcija je milijarda dolara dnevno prihoda koje Rusija ima od prodaje nafte i plina. Dok se to ne spriječi, ne može se postići cilj da Putina ostavimo bez novca za rat", rekao je za DW britanski politički aktivist.

Robert Person, izvanredni profesor međunarodnih odnosa na američkoj vojnoj akademiji West Point, tvrdi da sankcije nisu uspjele jer prijetnja nije uspela Putina odvratiti od napada još u veljači. „Ima mnogo znakova da su sankcije efikasne, ali će proći još dosta vremena prije nego što dođe do promjene politike u Moskvi. Zato je strateško strpljenje ključno", smatra američki stručnjak.

Iran i Rusija nemaju puno za ponuditi jedni drugima

Iran i Rusija su konkurenti u izvozu. Nedavna ruska prodaja nafte i čelika po sniženim cijenama Kini naštetila je Iranu, koji je morao sniziti cijene da bi ostao konkurentan. Hanna Notta smatra da Rusija i Iran nemaju mnogo roba i usluga koje bi mogli ponuditi jedni drugima: i jedni i drugi mnogo više trguju s Kinom gdje su „konkurenti u prodaji sankcionirane nafte".

„Suradnja između dvije zemlje samo pokazuje koliko su Rusi postali očajni", tvrdi Bill Browder, jer „nema mnogo toga što Iranci mogu naučiti Ruse, a što ovi već ne znaju". Tu je Kina u daleko boljoj poziciji: „Banke koje nisu sankcionirane, u zemlji poput Kine, su u boljoj poziciji da budu posrednici između ruskih banaka i globalne ekonomije".

Ukinuti sankcije Iranu da bi Rusija propala?

Promatrači smatraju da istovremeno sankcioniranje i Rusije i Irane možda i nije najbolji način da se postigne neki efekt. Stoga Mark Katz sa Sveučilišta George Mason smatra da bi zapadne vlade trebale odlučiti što im je prioritet: Rusija ili Iran. „Ako Rusija trenutno predstavlja mnogo veću prijetnju zapadnim interesima, zapadne vlade bi mogle ukinuti sankcija Iranu."

U trenutku kada SAD traže da Europa prestane kupovati rusku naftu, a dodatne zalihe američkih saveznika u arapskom svijetu nisu dostupne, „onda bi za Europu imalo smisla kupovati iransku umjesto ruske nafte", zaključio je Katz.

Volodimir Zelenski RAT U EUROPI Zelenski smijenio generala, traži nove sankcije: 'Ovo je otvoreni plinski rat koji Rusija vodi protiv ujedinjene Europe' FILE PHOTO: Russia's Putin meets his Indonesian counterpart Widodo in Moscow istanbulski dogovor Zašto je Rusija pristala na preokret oko žita? Ovako je Putin promijenio računicu FILE PHOTO: Russian President Putin meets with Turkish President Erdogan in Moscow DENIS ROMAC Kako je Erdoğan u pedeset sekundi pobijedio Putina i pokazao mu gdje mu je mjesto
staford
cane corso i američki stafordski terijer
Užas u Brodu: Dva psa preskočila ogradu i napala 59-godišnjaka i njegovog psa
Hrvatski ured za osiguranje
OSIGURAJ SE
Kako biti spreman za nepredvidive i neizvjesne životne situacije?
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • billynik:

    "rekao je za DW britanski politički aktivist" - poslije ovoga, što god to značilo ne želim čitati dalje.

  • IgorP:

    Da je u ovom ratu u Ukrajini nekome važna Ukrajina tražio bi način da rat rješi pregovorima i da pri tome Ukrajina izgubi što manje. Očekivati da Ukrajina vojno porazi Rusiju potpuno je nerealno i izvan svake pameti.

  • fortinaf:

    I ovim člankom se dokazuje da nevine ukrajinske žrtve umiru za američke , zastrašujuće je zazivati raspad Rusije i to još preko ukrajinskih žrtava, gadite mi se...