Na popisu dobitnika ovogodišnjeg ERC Advanced Granta, sredstava Europskog znanstvenog vijeća za napredne projekte je ime i jedne hrvatske znanstvenice. Riječ je o ukupno 721 milijun eura koje dijeli 281 znanstvenik čiji su projekti procijenjeni iznimno vrijednima i naprednima. Na posljednjem mjestu, uvjetovanom samo abecedom nipošto ne i nečim drugim, nalazi se ime Marte Zlatić, profesorice na znamenitom Sveučilištu u Cambridgeu gdje je i voditeljica grupe na MRC Laboratoriju za molekularnu biologiju. No, prof. Zlatić je neuroznanstvenica. Sa svojom grupom proučava strukturu i funkciju mozga. Kako izgledaju živčani krugovi koji su specijalizirani za učenje? Što se točno promijeni u mozgu kad se nešto novo nauči? Koji geni reguliraju učenje i pamćenje? Sve to njezin tim proučava na mozgu vrlo jednostavnog organizma, a to je Drosophila melanogaster, odnosno – vinska mušica. Veliku je pozornost privukla objava mape mozga ove životinje u časopisu Science što je objavila upravo prof. Zlatić.
ERC Advanced Grant prof. Zlatić dobila je za projekt imena “Discovering the circuit and genetic basis of inter-species differences in learning” odnosno “Otkrivanje uzroka razlika u sposobnosti učenja između srodnih vrsta”. U opisu projekta postavljaju se pitanja poput ‘Što uzrokuje razlike u sposobnosti učenja između različitih životinjskih vrsta? Da li je razlika u broju živaca u mozgu, u načinu na koji su živci međusobno povezani, ili u genima koji su izraženi u živcima i bjelančevinama koje reguliraju njihove funkcije?’ Ovaj projekt će usporediti mozgove dviju vrlo srodnih vrsta vinskih mušica: jedne pametnije, koja brže uči, i jedne koja sporije uči. Cilj je usporediti strukture mozgova, i gene koji su izraženi u mozgu, te zatim manipulirati živce i gene i tako otkriti način na koji se može poboljšati sposobnost učenja. Kao što obično biva, dobitak europskih sredstava u visini od dva i pol milijuna eura donijet će u laboratorij prof. Zlatić i neka nova radna mjesta.
- Projekt će otvoriti pet radnih mjesta za postdoktorande u mom laboratorij, na Sveučilištu Cambridge, rekla nam je naša znanstvenica koja surađuje i s drugim našim znanstvenicima koji rade u Francuskoj i Švicarskoj. Kao najznačajniji svoj rad i sama ističe mapiranje mozga vinske mušice navodeći objašnjenje za taj interesantan projekt. Objavljen je u časopisu Science pod naslovom Konektom mozga insekta.
- Prva mapa mozga (tzv. konektom) kukca sa sinaptičkom rezolucijom pruža sveobuhvatnu analizu veza između živaca, tipova živaca i živčanih krugova te predstavlja osnovu za razumijevanje funkcije mozga i načina na koji mozak stvara ponašanje, a može inspirirati i nove algoritme strojnog učenja, navodi se tamo. Ističe i još par svojih radova koje je napravila sa skupinom kolega. Jedan je objavljen u Nature Neuroscience i otkriva tipove neurona specijaliziranih za učenje loših i dobrih iskustava. Drugi, objavljen u Natureu otkriva opća načela kojima se informacije iz više senzornih sustava integriraju i koriste za donošenje odluka. U trećem, objavljenom u časopisu Cell otkrivaju se mehanizmi kojima živčani sustavi generiraju sekvence radnji.
Službeni sažetak njezine dosadašnje karijere glasi: ‘Marta Zlatić je došla do važnih otkrića o mehanizmima kojima se u mozgu obrađuju senzorne informacije, uči, i donose odluke.’ To su riječi koje ćete naći u životopisu ove naše znanstvenice na Royal Society of London. Neki se možda sjećaju kako je prije koji tjedan objavljeno kako je prof. Zlatić prva naša znanstvenica primljena u ovo najstarije znanstveno društvo na svijetu. Prije nje kao članove imali smo jedino naše znanstvenike kao što su Ruđer Bošković, nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, zatim Paško Rakić. Može se tu ubrojiti i Ivana Marušića koji je australski znanstvenik hrvatskog porijekla primljen prošle godine. Pitali smo, naravno, kakav je bio osjećaj biti primljen u ovako ugledno društvo.
- Za to sam saznala 20.5.2025. Da, bila sam jako iznenađena što sam tako rano primljena. Znala sam da su me nominirali ove godine, ali nikako nisam očekivala da ću odmah prve godine biti izabrana, kaže naša znanstvenica. Život u jednom od najpoznatijih sveučilišnih gradova svijeta, jasno, nešto je drugo. - Život u Cambridge je je jako lijep, to je studentski grad, pun zelenila, sa puno intelektualnih i kulturnih sadržaja, a blizu je i London sa svim kulturnim sadržajima koje nudi, kaže naša znanstvenica. Dodajmo kako je prof. Zlatić rođena Zagrepčanka, u Zagrebu je završila Klasičnu Gimnaziju, a nakon toga je dobila stipendiju za dodiplomski studij u Cambridgeu. Tamo je diplomirala, magistrirala i stekla doktorat is neurobiologije. Dio postdoktorskih studija završila je u Cambridgeu, a dio na Sveučilištu Columbia u New Yorku. Od 2009. vodila je laboratorij na Janelia Research Campusu Medicinskog instituta Howard Hughes. Zatim je 2019. prihvatila poziv da se vrati na Cambridge, gdje vodi grupu na prestižnom MRC, Medical Research Council, Laboratoriju za molekularnu biologiju i na Odsjeku iz Zoologije, Sveučilišta Cambridge. Članica je Europske organizacije za molekularnu biologiju EMBO i Academy of Medial Sciences. Dobitnica je nagrade Eric Kandel Young Neuroscientist Prize 2017. godine i medalje Francis Crick 2020. godine koju Royal Society dodjeljuje za biologiju. To su samo neke u nizu nagrada koje je prof. Zlatić dobila kroz karijeru. Kao što ovo nije ni prvi ERC Grant koji je dobila, prije toga je dobila ERC Conslidator Grant 2019. godine u vrijednosti 2,35 milijuna eura. Opet, i to je tek jedna u nizu sličnih potpora među kojima su i grant Wellcome Trust Investigator Award također iz 2019, godine u vrijednosti 2,737 milijuna funti ali i nekoliko grantova Medicinskog instituta Howard Hughes, kao što je onaj koji je ostvarila upravo kao voditelj grupe laboratorija Janelia u visini od 4,75 milijuna dolara. Također je prof. Zlatić u uređivačkim odborima brojnih znanstvenih časopisa kao što za iste radi i neovisne recenzije radova kolega, riječ je o časopisima poput Naturea. Sve to čini prof. Martu Zlatić jednom od naših najuspješnijih znanstvenica.
