Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Najviše se vjeruje medicinskim sestrama, a najmanje političarima

Kovačević: Stariji prate vijesti, dok su mladi najskloniji svjesno izbjegavati vijesti
19. lipnja 2021. u 07:15 2 komentara 441 prikaza
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

U medicinske sestre ima se najviše povjerenja. Vjeruje im 82% opće populacije, ali i 73% mladih. Najmanje se povjerenja ima u političare kojima vjeruje samo 6% opće populacije i tek 4,4% mladih. Novinari su na ljestvici 16 profesija zauzeli zlatnu sredinu. Vjeruje im 25% općeg stanovništva te 19,3% mladih. Pokazala je to prva faza istraživanja percepcije javnosti o medijima i medijskom sadržaju “Što publika želi”, koje je lani od 17. studenog do 14. prosinca, na 1009 ispitanika i u sklopu projekta Istraživački novinarski laboratorij (JOURLAB), proveo tim Fakulteta političkih znanosti (FPZ) predvođen voditeljicom projekta Tenom Perišin.

Polaganje vijenaca i govori Milanovića, Plenkovića, Jandrokovića i Gotovine u Kninu NOVI SMJER KOMUNIKACIJE Plenković se odlučio povući iz verbalnog rata s Milanovićem

Važan sadržaj, ne forma

– Svrha ankete je prikupiti stavove opće javnosti o percepciji medija, povjerenju u medije i novinare, percepciji uloge i rada medija, medijskim navikama i informiranju, posebice mladih, razlozima izbjegavanja vijesti te zadovoljstvo medijskim sadržajima tijekom koronakrize – pojasnio je tijekom jučerašnjeg predstavljanja rezultata dekan FPZ-a Andrija Henjak. A da je u godini koronakrize televizija općoj populaciji bila medij koji je najviše pratila (60,3%) kako bi se svakodnevno informirala o društvenim i političkim događajima, dok su potom slijedili internetski portali (48%), društvene mreže (34%) i radio (33%), obznanila je Tena Perišin. Mladi su pak svakodnevne informacije najviše tražili na internetskim portalima (53%), društvenim mrežama (50%) i televiziji (27%). No kada je u pitanju povjerenje u medije, onda je opća populacija stava da je najviše vijesti koje krivo predstavljaju stvarnost ili su čak i pogrešne, bilo upravo na društvenim mrežama (27%), internetskim portalima (24%), HRT-u (16%), komercijalnim televizijama (12%)...

– Povjerenje u novinare kao profesiju jako je vezano uz povjerenje u političare pa građani koji ne vjeruju političarima ne vjeruju ni novinarima. Na novinare se gleda kao na dio iste medijsko-političke elite. Građani ne misle da su mediji vjerodostojni, slobodni niti da su vijesti koje prenose istinite. Da su mediji vjerodostojni misle građani koji imaju više povjerenja u političare – kaže Perišin. Da javnost izbjegava vijesti u najvećoj mjeri zato što potiču svađe i napetosti u društvu, a i zato što se bave stvarima koje nisu važne ili ih teme koje mediji obrađuju ne zanimaju, doznalo se od Petre Kovačević.

NATO summit KRITIZIRAO I RAD STOŽERA Milanović: Plenković šalje suradnike na mene. Šalji brate barem lavove, a ne pudlice s protezama

– U takvim stavovima osobito prednjače mladi. Naime, sklonost izbjegavanju vijesti najviše je vezana uz dob, dok starije dobne skupine prate vijesti i to im je navika, mladi su najskloniji aktivno i svjesno izbjegavati vijesti. Hrvatski mediji zadovoljavaju interes starije populacije, a do mladih ne znaju doprijeti – objasnila je Kovačević nastavivši da se pokazalo i to da javnost od medija najviše želi opis pozadine neke priče i kontinuirano praćenje tema te da se i njih više čuje, a žele i nove sadržaje, nove pristupe.

– Dakle, građanima je najvažniji sadržaj, ne forma. I misle da upravo tog sadržaja ne dobivaju dovoljno – ustvrdila je Kovačević.

Zbunjivanje javnosti

A što publika u medijima ne želi, doznalo se od Stele Lechpammer: – Gotovo polovica ispitanih (47%) smatra da bi zakonski trebalo ograničiti nasilje u medijima, njih čak 62% da govor mržnje u medijima treba kažnjavati, a 59% drži da država mora zaštititi djecu i mlade od nasilja.

Ilustracija za pisanje državne mature PROVJERITE SVOJE ZNANJE Zamislite da ste maturant i pokušajte odgovoriti na ova pitanja

Lechpammer je dodala da se u informacije o epidemiji koronom najviše vjerovalo ako su one dolazile od zdravstvenika i liječnika (29%), zdravstvenog sustava (19%), dok se informacijama Nacionalnog stožera civilne zaštite vjerovalo samo 9%, tek za jedan posto više nego informacijama običnih ljudi. Medijima se u ovom slučaju vjerovalo najmanje.

– Oko 60% ispitanih smatra da su tijekom epidemije mediji iznošenjem različitih informacija u javnosti izazivali zbunjenost, a njih 44% da su mediji pretjerivali s informacijama i opisivanjem krize – rekla je Lechpammer.

Igor Kanižaj najavio je i drugi korak projekta, najopsežniju analizu sadržaja na trima televizijama i u trima dnevnim novinama.

VIDEO Autor aplikacije protiv varanja na ispitima otkrio kako funkcionira i što planiraju dalje

Taekwondo - Women's Welterweight 57-67kg - Medal Ceremony
SVE JE OBJAVILA
Zlatna hrvatska olimpijka Matea Jelić prima jezive i prijeteće poruke zbog izjava o Oluji
Dacia Sandero Stepway
ROBUSTAN I SVESTRAN
Avanturistički duh plus dobar roštilj jednako dan za pamćenje
  • polifonije:

    FZP je vrlo relevantan za političke manipulacije, a još gori su mediji, koje nipošto ne možemo nazvati naši mediji, jer to je sve samo ne naše, hrvatsko

  • ovcicahdz:

    najviše vjerujem novinarima