Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Večernji TV

Najveća razvojna prilika je u ‘novim’ industrijama

Sada je povijesna prilika da se Banovina uz pomoć EU fondova društveno i gospodarski revitalizira.
26. veljače 2021. u 10:57 0 komentara 121 prikaza
Sisačko-moslavačka županija
Foto: PIXSELL

Sisačko-moslavačka županija (SMŽ) još iz bivše države vuče status nerazvijenog područja koje je stradalo za vrijeme Domovinskog rata, zatim je “deindustrijalizirano”, demografski trendovi bili su negativni, a krajem prošle godine, 29. prosinca malo poslije podneva to je područje, dan nakon prvog jačeg, pogodio razoran potres magnitude 6,2 koji osim što je dodatno urušio i oštetio objekte u Sisku, Glini, Petrinji i okolnim mjestima, također je odnio i ljudske živote.

Mjere pomoći gospodarstvenicima

Osim pitanja kako će se i kada ljudi psihički oporaviti od događaja, potrebno je osvrnuti se i na revitalizaciju gospodarstva kako bi se omogućila pomoć ljudima, ali i što brži oporavak SMŽ-a. Razgovarali smo o tome s Tihomirom Babićem, predsjednikom HGK – Županijske komore Sisak.

“Paralelno s radom na terenu odmah smo izašli i s prijedlogom konkretnih mjera pomoći gospodarstvenicima pogođenog područja koje uključuju poseban porezni tretman za gospodarske subjekte koji posluju na pogođenom području, privremeni moratorij na obračun poreznih davanja na sve donacije na tom području za vrijeme trajanja obnove te deblokadu računa gospodarskih subjekata koji su registrirani na području za koje je proglašena katastrofa, a koja su uredno poslovala do 1. ožujka 2020. godine.

Žmegač

Štete koje smo utvrdili nisu značajne u smislu utjecaja na sigurnost ljudi i proizvodnju.

U ovom trenutku imamo povijesnu priliku obnoviti ovo područje zahvaljujući fondovima EU. Na raspolaganju nam je izuzetno velika količina sredstaa s kojom se može uspješno izvršiti sveukupna obnova – života, gospodarstva i stambenog prostora. Potrebna je izrada kvalitetnih projekata i programa u čemu bi nadležna ministarstva i potporne institucije trebale odigrati ključnu ulogu.

Pri tome treba promišljati o djelatnostima koje su dugoročno održive (ekonomski i ekološki), proizvodne, orijentirane na izvoz te generiraju što više plaće i što veći broj radnih mjesta. Zbog očuvanosti prirode i cjelokupnog prostora, blizine Zagreba, završetka izgradnje autoceste do Siska, ovaj dio SMŽ nudi mogućnost za izuzetno kvalitetan život u budućnosti”, smatra Babić.

Predloženo je da se mjere za očuvanje radnih mjesta za pogođena područja prošire na sve poduzetnike, neovisno o njihovoj veličini i djelatnosti, u prijedlogu je i definiranje posebnih kreditnih linija za obnovu proizvodnih kapaciteta od strane HBOR-a, HAMAG BICRO-a i drugih financijskih institucija te obustava naplate najamnina za objekte koji ne rade i koji zbog štete nisu u funkciji.

“HGK radi na tome da se nove potrebe tvrtki s pogođenog područja uklope u nove planove korištenja EU sredstava u narednih sedam godina. Glavni je cilj osiguravanje zadržavanja postojećih radnih mjesta kroz održavanje i ponovno pokretanje proizvodnih aktivnosti tamošnjih tvrtki.

Treba osigurati i dostatna sredstva za tvrtke koje nisu pretrpjele izravnu štetu od potresa, a koja svojim daljnjim razvojem mogu biti generatori razvoja”, smatra Babić.

Pravi obujam štete nije još utvrđen

Materijalna šteta na gospodarskim subjektima u područjima pogođenim potresom je ogromna, a Babić smatra da će se mjeriti u stotinama milijuna kuna. Za sada znaju da je oštećenja pretrpjelo oko 870 trgovačkih društava.

Na području pogođenom potresom, Banovini, posluje više od 1300 tvrtki koji upošljavaju više od 10.000 zaposlenika od čega samo na području Siska, Petrinje i Gline posluje oko 1250 pravnih osoba s oko 8800 zaposlenih te više od 1100 obrta. Za cijelu Sisačko-moslavačku županiju za 2019. godinu godišnje financijske izvještaje predalo je više od 2000 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, a na tom području djeluje i više od 2000 obrtnika.

Gospodarstvo županije je izvozno orijentirano s pretežitim udjelom prerađivačke industrije, zatim slijede građevinarstvo i trgovina. Uz već tradicionalne industrijske grane kao što su kemijska industrija (Petrokemija), drvoprerađivačka (Drvni centar Glina, MMM Vukelić, PPS Majur), prehrambena (Gavrilović, HIPP CROATIA, SANO), metaloprerađivačka (ABS Sisak), SMŽ svoju razvojnu priliku vidi u „novim“ industrijama kao što su elektronička industrija (Applied Ceramics, SELK, Sunseco) te u najnovije vrijeme u razvoju gaming centra u Novskoj koji će u budućnosti, kako smatraju u HGK, dovesti do snažnog razvoja gaming industrije u cijeloj SMŽ.

Najznačajnije tvrtke u trgovini su Mlin i Pekare i Lonia, a u građevinarstvu Ceste Sisak, Vodoprivreda, Tehnogradnja i Oberndorfer. “Kod nekih su proizvodni pogoni stradali u tolikoj mjeri da daljnja proizvodnja nije moguća, stradale su im i trafostanice, dok su kod manjega broja gospodarskih subjekata nešto manja oštećenja. Stvarni obujam štete u ovom trenutku nije moguće u potpunosti utvrditi jer je potrebno prvo utvrditi postoje li oštećenja statike u proizvodnim pogonima, a statičari još nisu uspjeli obići sve gospodarske subjekte.

Vraćanje proizvodnih pogona u rad u što kraćem roku svakako treba biti jedan od prioriteta kako bi se stvorili uvjeti za povratak ljudi na posao i kako bi se sačuvala radna mjesta”, rekao je Babić. Najveća i najznačajnija tvrtka na području SMŽ je Petrokemija Kutina (generira više od 20% BDP-a županije).

Babić

Treba promišljati o djelatnostima koje su dugoročno održive i orijentirane na izvoz.

Prema prvim podacima oštećenja nisu bila vidljiva jer se u trenutku potresa obavljao godišnji remont postrojenja bez proizvodnje tako da je i sam tehnološki proces bio manje izložen potresu, ali nakon detaljnog pregleda procjena štete je u milijunskim iznosima kuna.

Petrokemija ima u planu investicije od preko milijardu kuna u idućih 10 godina u modernizaciju postojećih postrojenja i izgradnju novih, što bi moglo biti od velikog značaja za obnovu potresom stradalog područja kroz angažman lokalnih tvrtki i radnika.

Predsjednikom Uprave Davor Žmegač rekao je da štete koje su utvrdili od potresa nisu značajne u smislu utjecaja na funkcioniranje proizvodnje te sigurnost ljudi i rada. “Ono što je oštećeno sanirat ćemo u okviru remonta. Istovremeno, naručili smo detaljni pregled svih postrojenja od strane ovlaštenih vještaka kako bismo vidjeli ima li možda nekih do sada nevidljivih oštećenja”, rekao je Žmegač.

Drugi dan nakon razornog potresa Petrokemija je uputila tehničku pomoć u materijalu i sredstvima prema pogođenim područjima na Banovini. Odobrena je i novčana pomoć za stradala područja u iznosu od 100.000 kuna. Tvrtka Mlin i pekare najviše je pogođena potresom.

Pored stradalih 30 trgovina na području Siska i Banovine, što uzrokuje probleme s opskrbom stanovništva u udaljenim naseljima i nezaposlenost oko 100 radnika, pretrpjele su i značajna oštećenja u sjedištu društva u Sisku, i to u samoj proizvodnji pekarskih proizvoda.

Babić pritom ističe da svi očekuju brzu reakciju i izdavanje svih potrebnih dozvola za početak rada novih trgovina jer svaki dan imaju značajne štete zbog gubitka prometa.

Direktorica tvrtke Mlin i pekare Vesna Butorac rekla je da su sve njihove prodavaonice u SMŽ-u, njih oko 100, pretrpjele štetu – od rasipanja robe s polica u prodavaonici i skladištu, pa do teških konstrukcijskih oštećenja objekata, od kojih se najmanje 15 neće više moći vratiti u funkciju jer su dobile crvenu naljepnicu i predstoji im rušenje.

Istaknula se gaming industrija

“Odmah smo krenuli sa sanacijama gdje se radilo o manjim oštećenjima i prodavaonice su nakon sanacije jedna po jedna otvarane, a danas još imamo 30 zatvorenih prodavaonica. Značajne štete od potresa pretrpio je i proizvodni pogon pekare, te smo nakon pregleda statičara poduzeli mjere čišćenja i sanacije i sljedeći dan pokrenuli proizvodnju. Upravna zgrada teško je oštećena u potresu, dobila je crvenu naljepnicu i u njoj više nije moguće nastaviti rad”, navela je Butorac.

Zbog potresa su se promijenili planovi i investicije jer se moraju usmjeriti na rušenje i ponovnu izgradnju teško oštećenih objekata. “Sve će dalje ovisiti i strategiji države i banaka koje će nas pratiti u obnovi, a do sada još uvijek nema zakonskih okvira niti smjernica kako će se obnavljati gospodarski objekti, tako da ćemo s planovima morati pričekati još neko vrijeme, a do tada moramo u okviru postojećih resursa stabilizirati svoje poslovanje.

Butorac

Sada je najvažnije zadržati mlade ljude u županiji kako ne bi ostali bez radne snage.

Smatramo da je revitalizacija svakako moguća i nužna, te da zbog blizine visoko razvijenog zagrebačkog prstena imamo velike šanse za uspješno poslovanje i plasman naših proizvoda. Sada će biti najvažnije zadržati mlade ljude na prostoru Županije, jer najveći problem će biti ako gospodarstvo ostane bez radne snage. Tu će od presudnog značaja biti kvaliteta i brzina obnove stambenih jedinica i infrastrukturnih objekata”, poručila je Vesna Butorac.

U oporavku gospodarstva osvrću se u Županiji i HGK i na IT sektor unutar kojeg se istaknula gaming industrija. IT industrija u SMŽ-u obuhvaća tvrtke koje pokrivaju izdavanje softvera, računalno programiranje i savjetovanje. Obično se, kaže Tomislav Babić iz HGK, radi o malim poduzećima koja imaju 1 do 7 zaposlenih, a najčešće se bave razvojem aplikacija i rješenja prema zahtjevu naručitelja na različitim platformama.

Prihod djelatnosti ostvaren u 2019. iznosi 72 milijun kuna, dok su rashodi bili 64,5 milijuna, što znači da je djelatnost poslovala pozitivno. Od ukupnog prihoda, 81% ostvareno je prodajom na domaćem tržištu, a ako se ova djelatnost stavi u kontekst prihoda cijele županije, onda je udio ukupnih prihoda IT djelatnosti tek 0,7%, što ne predstavlja značajan utjecaj na gospodarstvo.

Među najjačima Babić izdvaja Protis koji se bavi prodajom informatičke opreme, Omni aspect koji je svoj put započeo s aplikacijom za javne bilježnike, a danas stvaraju svoje aplikacije za širok raspon područja, dok MIB sigurnosni informatički sistemi prodaju specijaliziranu informatičku opremu nabavljenu po zahtjevu naručitelja.

“Ističemo i Fokus infoprojekt, kao i već etabliranu tvrtku Agrivi koja je svoje poslovanje počela u Kutini. Ako se njima dodaju tvrtke osnovane u Poduzetničkom inkubatoru Pismo u Novskoj u kojem se razvija gaming industrija, za očekivati je da će učešće ove grane biti puno veće u narednom periodu”, istaknuo je Babić. Osvrnuli smo se i na stopu nezaposlenosti u županiji, koja je u 2020. iznosila 18,5% čime je SMŽ u samom vrhu po nezaposlenosti.

Jedan od problema SMŽ, navodi Babić, predstavlja odnos broja zaposlenih i umirovljenika. Prema podacima iz srpnja 2020., u županiji je bilo 40.264 zaposlenih i 40.374 umirovljenika, dakle broj umirovljenika premašio je broj zaposlenih. Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize u HGK i posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske za ekonomska pitanja, navodi kako se u SMŽ posljednjih godina gradilo manje zgrada, osobito zgrada za stanovanje što je u skladu s demografskim kretanjima na tome području.

“Zbog posljedica potresa i obnove, statistika će sigurno pokazati rast građevinske aktivnosti na tome području, jer vjerujemo da će samo mali dio stanovnika odustati od obnove svojih nekretnina, osobito zbog državnoga financiranja. Procjena je da će potražnja za radnicima građevinske struke rasti, stoga je potrebno ljudima koji su otišli s ovog područja, ali i onima koji su ostali osigurati uvjete za povratak.

Za sanaciju šteta svakako će trebati proizvodi, a ovo je prilika da se pokaže kako postoji cijeli niz kvalitetnih hrvatskih proizvoda i firmi koji se mogu koristiti u procesu sanacije, kao i u svakodnevnom životu”, ističe Savić. Negativni demografski trendovi koji se odvijaju SMŽ doveli su i do toga da trenutno u županiji živi 145.000 stanovnika, a procjene demografa su da će se ovi trendovi nastaviti tako da bi županija mogla svakih 10 godina gubiti oko 25.000 stanovnika.

“Realno je pretpostaviti da će se proces iseljavanja dodatno intenzivirati nakon potresa, jer će obnova prema prvim procjenama trajati od 2,5 godine do 10 godina što mnogi neće moći čekati. Stoga je nužno brzo i beskompromisno ulaganje u gospodarsku revitalizaciju ovih područja”, naglašava Babić. Mjere Vlade za očuvanje radnih mjesta proširene i na poslodavce kojima je potres ugrozio poslovnu aktivnost za što je osigurano 160 milijuna kuna samo za dva mjeseca.

“Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je predvidjelo financiranje obnove objekata malih i srednjih poduzetnika na području pogođenom potresom s ukupno 10 milijuna kuna, a raspisat će se i natječaj za povećanje proizvodnih kapaciteta vrijedan milijardu i pol kuna.

Predviđena i preraspodjela 111 milijuna eura iz EU fondova za obnovu obiteljskih kuća, što će utjecati na oporavak gospodarstva. Kako je prioritet Vlade bio zbrinjavanje ljudi i da se na području SMŽ-a tlo i dalje trese, nužni uvjeti za ostanak su osigurani, ali će revitalizacija gospodarstva pogođenih područja zahtijevati niz dodatnih mjera i značajan iznos financijskih sredstava”, zaključuje Zvonimir Savić.

Samobor: Predsjednik HGK Luka Burilović posjetio tvrtku Nord Product
SVE POZNATIJI HRVATSKI PROIZVOĐAČ
Hrvatske mobilne kuće izdrže na -25°C, a izvoze ih i u Skandinaviju: 'Sve je domaći proizvod'
Pevex
BICIKL U PROMETU
Infrastruktura i edukacija kao preduvjet za razvoj biciklističke kulture u Hrvatskoj
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.