Kako se približava prva godišnjica tragičnog pada nadstrešnice u Novom Sadu, tenzije su sve veće u Srbiji. Vlast pokušava zaplašiti ljude pričama da će se taj dan dogoditi nasilje u režiji protivnika vlasti, pa se pojavljuju i svakodnevne sumanute teorije koje plasiraju režimski mediji, priče da je prvog dana studenoga 2024. u Novom Sadu došlo do terorističkog čina rušenja nadstrešnice na željezničkoj stanici u tom gradu.
Dijana Hrka, majka Stefana, jednog od 16 poginulih u padu nadstrešnice u Novom Sadu 1. studenog prošle godine, u razgovoru za Večernji list ističe kako neće odustati od potrage za istinom i kažnjavanjem odgovornih za tragediju koja je odnijela život njezinom sinu, koji je imao svega 27 godina.
— Neću im dopustiti da zataškaju, koliko god to pokušavali. Na mene se i dalje vrši velik pritisak. Sada su i političari počeli vršiti pritisak na mene. Ja od ovoga neću odustati. Pravdu ću tražiti dok god mogu, govori gospođa Dijana Hrka i nastavlja: „I prvog studenoga, naravno, bit ću u Novom Sadu. Naravno da ću se suočiti sa svima koji dođu i pogledati ih u oči, budući da su rekli da će doći i predsjednik. Voljela bih da dođe, da me pogleda u lice i da vidim što će mi reći. Obećali su mi da će svi odgovorni biti u zatvoru, da će svi odgovarati, da će krivci biti tamo gdje im je mjesto. Do sada se to nije dogodilo. Nitko nije zatvoren, nitko nije osuđen. Ništa se ne događa. Hapse se nevina djeca, hapse nam se studenti. To je izvan svake pameti, sve ovo što se događa“, govori nam.
Što biste poručili predsjedniku države i svim članovima vlade da ih eventualno vidite u Novom Sadu na prvu godišnjicu tragedije? — Vidite, za mene je kriv, pod broj jedan, Aleksandar Vučić, pa svi ostali, jer je on taj koji vedri i oblači u Srbiji, u svim sektorima. Nije to samo tužiteljstvo i policija, to su svi sektori, on se u sve miješa. Za mene je on krivac broj jedan. A kad bi dopustio tužiteljstvu da radi svoj posao, i ako bi sve bilo po propisima, bilo bi drukčije. Ali mislim da se to neće dogoditi, jer on ne dopušta „prodaju svojih ljudi“. On, po meni, štiti svoje ljude.
Tko je od političara vršio pritisak na Vas? - Zorana Mihajlović je izjavila da ja politiziram ovu tragediju, da koristim vlastitu nesreću, što je izvan svake pameti. Slično govore još neki. U šoku sam što me ti ljudi kritiziraju. Ja nisam u politici, apolitična sam, ne zanima me ni vlast ni oporba. Mene zanima jedino tko mi je ubio dijete. Žedna sam istine i pravde, ništa drugo, govori nam tužnim glasom ova hrabra žena.
U razgovoru se osvrnula i najave, odnosno bolje rečeno pokušajima zastrašivanja javnosti pričama koje plasira predsjednik države Aleksandar Vučić o nasilju i terorizmu koji će se dogoditi 1.11. u Novom Sadu. — To nije točno. Mi ćemo svi izaći i odati počast poginulima ispod nadstrešnice. Bit će, naravno, građani, studenti, svi zajedno. Nikakvih incidenata neće biti. Pozivamo na mirnu šetnju. Imat ćemo tribinu na kojoj će govoriti svi, i s naše strane neće biti nikakvog nasilja. To što on govori, besmisleno je. Ako on nešto planira, to je njegova stvar. S naše strane problema neće biti. Pozivam ljude da dođu na miran prosvjed, na mirnu šetnju. Na kraju ću se obratiti novinarima i državnom vrhu te priopćiti što planiram. Mislim da će nakon toga netko morati reagirati i napokon početi raditi svoj posao, jer ja ću pokrenuti radikalizaciju. Neću uvlačiti ni studente ni građane, ali, indirektno, i ja idem u radikalizaciju. Ne mogu vam još ništa o tome reći, sve će se čuti prvog studenoga.
— Dobro. Nadam se da ne planirate štrajk glađu ili nešto slično?, pitam. — Ne mogu vam ništa reći o tome, čut ćete prvog studenoga, odgovara.
Za kraj pitanje, koliko se država promijenila nakon ove strašne tragedije. Tu su prosvjedi, studenti, oporba, narod je digao glas. Naravno, vama roditeljima koji ste izgubili svoje najmilije to ne može vratiti djecu. To je neopisiva bol. No, ustrajati u traženju pravde i odgovornih, pretpostavljam da od toga nećete odustati? — Naravno da neću odustati. Svi moraju odgovarati za ovaj zločin. Za mene je kriv ljudski faktor, isključivo ljudski faktor. Ovdje nema ničeg drugog, nikakvog terorizma, nikakvih gluposti koje oni spominju. Krali su na materijalu, krali su na svemu, radili su nestručni ljudi i zato se to srušilo. Sve je to posljedica našeg sustava, korupcije i državnog vrha. Ovdje se sve može kupiti, pa misle da se mogu kupiti i ljudski životi. Ja kažem: ne mogu“, zaključuje u razgovoru za Večernji list, ova hrabra žena, majka koja se lavovski bori kako bi se do kraja saznala istina o padu nadstrešnice u kojoj je poginuo i njezin sin. Žena koja je prisutna na svim prosvjedima, unatoč prijetnjama i pritiscima.
Otvori KEKS Pay
Iskrena sućut gospođo jer smrt djeteta nije lako preboljeti. ali u HR smo izgubili 330 djece u domovinskom ratu a vaše niti jedne novine nisu napisale ništa slično ovome...