Do 9. srpnja Središnje izborno povjerenstvo (SIP) čeka imena kandidata koji će konkurirati za dužnosti načelnika, gradonačelnika općina i gradova i dužnosti vijećnika u općinskim i gradskim skupštinama na ovogodišnjim lokalnim izborima koji bi se trebali održati 7. listopada.
Lista za šest dana
Glasnogovornica SIP-a Maksida Pirić u izjavi za Večernjak kaže da će do sljedećeg ponedjeljka stranke i neovisni kandidati donijeti listu s više od 30.000 imena koji na izborima očekuju povjerenje glasača za neku od dužnosti načelnika, gradonačelnika, vijećnika. “Mi sve te kandidate trebamo analizirati, i tek nakon toga sve ovjeriti što je jedan postupak koji će trajati nekoliko dana” ističe glasnogovornica Maksida Pirić. Na lokalnim izborima sudjelovat će čak 85 političkih stranaka i sudeći po imenima tu vlada poprilično političko šarenilo. Uz najbrojnije stranke s nacionalnim predznakom, na predstojećim izborima prijavio se veliki broj stranaka koje se bore za očuvanje okoliša. Ekološka partija, Ekološka stranka E-5 Zeleni, Ekološka Partija Srpske, Ekološka demokratska stranka..., neki su od naziva stranaka koje naklonost birača žele dobiti kroz ovakav politički aktivizam. Težak položaj umirovljenika očito je razlog što se veliki broj stranaka, također, kandidirao za lokalne izbore. S pet do šest stranaka koje se u svojim nazivima pozivaju na njih, umirovljenici, uz one nacionalne, imaju najveći broj političkih stranka.
Komunisti na izborima
S obzirom da se često kroz medije potencira kako je u vrijeme golemih socijalnih razlika potpuno nestao srednji sloj, za lokalne izbore u listopadu osnovana je stranka koja će skrbiti i o takvom sloju društva. Još jedna nova politička stranka nosi jednostavan naziv Stranka srednjih. Na popisu ovjerenih političkih subjekata koji izlaze na izbore nalazi se i Stranka nezadovoljnih čiji će sugestivni naziv biti atrakcija na šarolikoj i pomalo smiješnoj političkoj pozornici u BiH, kao i lista “Vozi Miško”. Oni koji ne vjeruju da je komunizam nestao s bivšom SFRJ, mogu glasovati za Komunističku partiju. Hrvatske, bošnjačke i srpske stranke u mjestima gdje je njihov narod malobrojniji ili smatraju da neka od nacionalnih opcija može uzeti dobar dio mjesta unutar općinskih i gradskih skupština, na iduće izbore izlaze u koalicijama i zajedničkim listama.
