Prije 23 godine, na današnji dan, preminuo je kardinal Franjo Kuharić. U nepune 83 godine života doživio je ispunjenje svoja dva velika sna - uspostavu neovisne i međunarodno priznate države Hrvatske, u kojoj je proživio tek nešto više od jednog desetljeća svog života te proglašenje blaženim svog zareditelja, kardinala Alojzija Stepinca. Poznat po svojoj skromnosti i blagosti, zagovaranju oprosta, a ne osvete, Kuharić je među vjernicima ostao zapamćen kao kardinal ljubavi i dobrote, a u povijest je ušao kao prvi predsjednik prve Hrvatske biskupske konferencije te prvi hrvatski crkveni dostojanstvenik koji je, na hrvatskom tlu, ugostio jednog rimskog papu - Ivana Pavla II.
Majci Ani i ocu Ivanu Franjo je bio trinaesto i najmlađe dijete. Rođen je 15. travnja 1919. godine u Gornjem Pribiću, u Općini Krašić. Bio je star tek jedan dan kada je kršten u tamošnjoj župnoj crkvi sv. Siksta, pape i mučenika. Mjesni župnik, Stjepan Mlinarić, u malom je, živahnom Franji, od najranijeg djetinjstva, zapazio natprosječne, duhovnih sposobnosti, te je predložio da dječak krene putem vjere i postane svećenik. Pobožnost njegovih roditelja i obiteljska atmosfera u domu Kuharićevih, po riječima jednog od njegove braće, bila je u konačnici presudna za odabir svećeničkog zvanja. Franjo Kuharić maturirao je kao pitomac Nadbiskupskog dječačkog sjemeništa na Šalati u Zagrebu, u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji, a 1945. godine diplomirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te ga je u srpnju iste te godine za svećenika zaredio tadašnji nadbiskup, Alojzije Stepinac, koji je mladim svećenicima tom prilikom rekao „Šaljem vas u krvavu kupelj!“.
Dva pokušaja atentata
Nedugo nakon toga, 11. listopada 1946. kardinal Stepinac bio je osuđen, a Franjo Kuharić je, 22. veljače 1947. godine, u Rakovom Potoku izbjegao atentat. Ispričao je kako su ga najprije tražili u kući njegova stana, te su tom prilikom čak i ispalili tri metka u psa njegovih poznanika. Vratili su se potom u kuću gdje je kardinal tada živio, te su napravili kaos - razbili su raspelo, oštetili kalež, strgali pokaznicu, odnijeli svu njegovu odjeću, reverendu, odijela i kaput. Kada se poslije tog nemilog događaja vratio u župnu kuću, na stolu ga je dočekao papir na kojem je bila ispisana poruka – 'Druže pope, makni se što prije jer će te magla pojesti!'. Kuharić je bio napadnut i godinu dana nakon tog događaja, u Jakovlju, prigodom hodočašća na Mariju Bistricu.
Od 1957. do 1964. Franjo Kuharić je bio župnik u Samoboru. Za biskupa ga je, u zagrebačkoj prvostolnici, 3. svibnja 1964., posvetio nadbiskup Franjo Šeper. Nakon odlaska kardinala Šepera u Rim, 20. kolovoza 1969., Kuharić je imenovan apostolskim administratorom Zagrebačke nadbiskupije, a bulom pape Pavla IV., od 16. lipnja 1970., imenovan je zagrebačkim nadbiskupom. Od jeseni iste te godine izabran je za predsjednika Biskupske konferencije tadašnje Jugoslavije. Na konzistoriju 2. veljače 1983. papa Ivan Pavao II. imenovao je Franju Kuharića kardinalom. „Svjestan sam da se kardinalskim imenovanjem povećava moja odgovornost i umnažaju brige, ali vjerujem u pomoć Božju i zaštitu Presvete Bogorodice, kojoj se sav povjeravam“, rekao je tada Kuharić.
„Ja neću vratiti istom mjerom“
Iako je proživio teške godine, marginaliziranje, progon i dva pokušaja atentata, ratne 1991. godine kardinal Kuharić poručio je Hrvatima: „Ako je moj protivnik spalio moju kuću, ja neću zapaliti njegovu! Ako je razorio moju crkvu, ja neću ni dirnuti njegovu, dapače, čuvat ću je. Ako je napustio svoj dom, ja neću ni igle uzeti iz njegova! Ako je ubio moga oca, brata, sestru, ja neću vratiti istom mjerom.“ Godine 1997. Franjo Kuharić je otišao u mirovinu, a 3. listopada 1998. doživio je ostvarenje još jednog svog velikog sna - papa Ivan Pavao II. u svetištu Majke Božje Bistričke, blaženim je proglasio njegova zareditelja i svjedoka vjere, kardinala Alojzija Stepinca, a tom je događaju Kuharić nazočio kao umirovljeni nadbiskup.
Preminuo je 11. ožujka 2002. u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu, u 83. godini života, a deset godina nakon smrti Franje Kuharića, kardinal Josip Bozanić, tadašnji zagrebački nadbiskup, najavio je pokretanje postupka za njegovu beatifikaciju. U lipnju prošle godine, tijekom proslave svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša priopćio je kako je Sveta Stolica odobrila pokretanje beatifikacije kardinal Franje Kuharića.
Otvori KEKS Pay
