Još otkako je, kao dječak, pogledao Zemlju faraona, mali je Mladen znao da će, kad naraste, postati povjesničar. Ne zbog Joan Collins, koju smo kasnije gledali u Dinastiji, a koja je pedesetih, kad je film Howarda Hawksa nastajao, započinjala svoju karijeru, Mladena Tomorada fascinirala je kultura i arhitektura Egipta, koju je kasnije pretvorio i u karijeru. Ovaj povjesničar, muzeolog, ali prije svega jedan od tri suvremena i najvažnija hrvatska egiptologa sve je svoje znanje pretočio na 750 stranica knjige “Stari Egipat – Povijest i kultura” u izdanju Školske knjige. Čak tri kilograma teško je Tomoradovo kapitalno djelo, a kako nam otkriva, trebalo mu je za njega više od dvadeset godina. Sa stankama, naravno. U rukopisu je imao čak 1400 stranica, a sve je krenulo s nadogradnjom knjižice koju je pripremao još 2003. Kratka je ona bila, kaže Tomorad, “svega” 150 stranica, koja nikad nije objavljena.
Mladen Tomorad
Kroz stripove, filmove i glazbu Egipat će uvijek imati utjecaj na svijet
Povjesničar, muzeolog, ali prije svega jedan od tri suvremena i najvažnija hrvatska egiptologa sve je svoje znanje pretočio na 750 stranica knjige “Stari Egipat – Povijest i kultura” u izdanju Školske knjige. Čak tri kilograma teško je Tomoradovo kapitalno djelo, a kako nam otkriva, trebalo mu je za njega više od dvadeset godina. Sa stankama, naravno
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
