Internet platforme u Hrvatskoj od prošlog tjedna posluju pod novim pravilima. Zakon o provedbi Uredbe EU o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga, poznatiji kao Akt o digitalnim uslugama (DSA), koji je nedavno usvojen u Saboru, stupio je na snagu 18. travnja nakon objave u Narodnim novinama.
Ovim zakonom regulira se rad internetskih posrednika i platformi poput društvenih mreža, platformi za trgovanje, aplikacija te stranica za putovanja i smještaj. Glavni je cilj stvaranje sigurnijeg digitalnog okruženja sprečavanjem širenja nezakonitih sadržaja i dezinformacija na internetu.
Nove obveze posebno će osjetiti velike platforme s više od 45 milijuna aktivnih korisnika u EU, poput Facebooka, Googlea i TikToka. One moraju uspostaviti jednostavne mehanizme za prijavljivanje i uklanjanje nezakonitog sadržaja. Svaki korisnik može prijaviti takav sadržaj i dobiti odgovor na koji se može žaliti, a nadležna tijela mogu izdati izravne naloge za uklanjanje.
Kad je riječ o važnim novinama, od stupanja zakona na snagu hrvatska nadležna tijela mogu izdavati naloge za uklanjanje nezakonitog sadržaja platformama sa sjedištem u bilo kojoj državi članici EU, a ne samo onima registriranim u Hrvatskoj. Protiv takvih naloga moguće je podnijeti prigovor o kojem će odlučivati Općinski prekršajni sud u Zagrebu.
HAKOM nastavlja svoju ulogu koordinatora za digitalne usluge te usklađuje rad nadležnih tijela zaduženih za provedbu zakona. Uskoro će donijeti i pravilnik o "pouzdanim prijaviteljima" – osobama ili organizacijama na čije prijave platforme moraju reagirati prioritetno.
Važno je da korisnici znaju da mogu podnijeti pritužbu protiv pružatelja usluga ako smatraju da krši odredbe Akta o digitalnim uslugama. O pritužbi odlučuje HAKOM, no važno je napomenuti da koordinatori za digitalne usluge nisu nadležni za ocjenu samog sadržaja, već samo za provjeru postupanja platforme u skladu s propisanim obvezama.
U slučaju nepoštovanja odredbi novog zakona propisane su rigorozne novčane kazne. Pružatelji usluga posredovanja mogu biti kažnjeni iznosima od 6630 do 66.360 eura, ili još strože – s do 6% njihovog godišnjeg svjetskog prihoda iz prethodne financijske godine, ovisno o tome koji iznos je veći. Ova odredba posebno cilja na tehnološke divove, osiguravajući da kazne budu proporcionalne njihovoj ekonomskoj snazi. Za manje prekršitelje, poput fizičkih osoba obrtnika, određene su kazne u rasponu od 1320 do 6630 eura. Ovakav pristup kažnjavanju trebao bi osigurati da i najveće platforme ozbiljno shvate svoje obveze prema korisnicima.
Ovaj zakon važan je korak prema stvaranju pravednijeg i otvorenijeg digitalnog okruženja koje će bolje štititi prava potrošača, poticati inovacije i osigurati da se internetski prostor razvija na dobrobit svih korisnika.
Zakonom su određena tijela nadležna za izdavanje naloga za uklanjanje nezakonitog sadržaja i naloga za davanje informacija:
Državno odvjetništvo i Ministarstvo unutarnjih poslova za nezakoniti sadržaj koji predstavlja kazneno djelo i prekršaj.
Agencija za zaštitu osobnih podataka za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka.
Carinska uprava Ministarstva financija za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu prava intelektualnog vlasništva.
Državni inspektorat za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu propisa iz djelokruga inspekcija Državnog inspektorata, u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima.
Ministarstvo zdravstva za nezakonit sadržaj koji predstavlja povredu iz područja zdravstva, lijekova, medicinskih proizvoda i biomedicine, u skladu s ovlastima određenim posebnim zakonom.
Agencija za elektroničke medije za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu iz područja elektroničkih medija, u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima.
Druga tijela u skladu s ovlastima određenim posebnim zakonima kojima se uređuje njihov djelokrug. (T.Ivančić)•
Otvori KEKS Pay
