Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Ključno je da u NV-u za znanost budu vrsni znanstvenici poput Vas'

Pomoćnik ministra za znanost i tehnologiju prof. dr. Saša Zelenika odgovara kolumnistici Obzora Večernjeg lista prof. dr. Mirjani Kasapović
01. kolovoza 2013. u 17:00 0 komentara 206 prikaza
saša zelenika
Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

Poštovana

kolegice Kasapović,

hvala Vam na otvorenom pismu u Večernjem listu 20. srpnja koje nam je značajno i jer ste Vi i u teškim vremenima radili na podizanju društvenih vrijednosti u RH. Posebno nas raduje da prepoznajete napore Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) na unapređenju sustava znanosti i visokog obrazovanja.

Slažemo se s Vama da su dosadašnji uvjeti omogućavali “izbor u najviša znanstvena zvanja pojedincima bez relevantne znanstvene produkcije”. To potvrđuje i činjenica da je trenutačno najveći broj znanstvenika u najvišem znanstvenom zvanju znanstvenog savjetnika. Uz to, u sustavu s oko 6000 znanstvenika, godišnje napreduje njih više od 1500, dok je više od 60 posto napredovanja prijevremeno. Trenutačno u sustavu imamo čak 1335 znanstvenika koji imaju više znanstveno zvanje od potrebnog za odgovarajuće radno mjesto. Vi konstatirate i da se u najviše znanstveno zvanje moglo dospjeti radovima u “kućnim” časopisima gdje urednici objavljuju vlastite ili članke svojih asistenata “pa i članova vlastite obitelji” ili “ukoričavanjem novinskih tekstova i kolumni”. Jasno je stoga zašto je MZOS podržalo Nacionalno vijeće za znanost (NVZ) koje je neovisno, ali vrlo odgovorno, izradilo novi Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Nažalost, halabuka hipobuličnog čelnika jedne institucije s njegovim anakronim stavovima, uz podršku koalicije ideološko-filozofskih konvertita i anarho-sindikalista, očito su imali veći utjecaj na odluku Ustavnog suda (US) od vremenu i prostoru primjerenijih stavova mnogih članova hrvatske te akademske zajednice razvijenijih zemalja EU i svijeta. Svojom odlukom US beatificira okamenjeni svijet naše male i zatvorene znanstvene zajednice te, kako primjećuju kolege Polšek (JL 19. 07.), Štulhofer i Gregorić (Tportal 20. 07.) te Silobrčić (JL 21. 07.), ekstenzivno tumači potrebu konzultiranja s javnošću ali ulazi i u tumačenje znanstvene djelatnosti za koju, kako kolege argumentiraju, nisu kompetentni ni nadležni. Time, posredno, US “ruši” i stari i svaki budući pravilnik o napredovanju u znanstvenim zvanjima čime, kaže Silobrčić, dovodi u opasnost razvoj znanosti u RH. Ili je sve to posljedica žurnosti US pri ovom očitovanju za razliku od, primjerice, očitovanja na neka osporavanja vjeronauka u školama gdje je US razmišljao o mogućoj odluci desetak godina samo da bi se proglasio nenadležnim?!

Vi ste u suglasju s NVZ u nakani da se naglasak pri izborima u znanstvena zvanja stavi na međunarodno relevantne publikacije indeksirane u Web of Science (WoS) te objavljene kod uglednih međunarodnih izdavača u koje, primjećujete, spada i veliki broj hrvatskih časopisa i izdavača. Ispravno primjećujete da su same institucije mogle autonomno nadograđivati minimalne nacionalne kriterije, ali to “nisu znale” iako su cijele struke odavno podigle kriterije te su se, posljedično, svojom znanstvenom produkcijom približile standardima razvijenijih zemalja. Ipak, i Vi, kao i US, izlažete stav da je NVZ pri donošenju pravilnika propustilo konzultirati područna vijeća društvenih i humanističkih znanosti. Kolegica Vehovec, donedavna predsjednica NVZ, je već višekratno javno objasnila da su ta dva područna vijeća odbila unaprijediti kriterije izbora u zvanja, dok kolega Gregorić argumentira da je u tom slučaju NVZ imalo puno pravo zanemariti stav svojih savjetodavnih tijela (a područna vijeća su samo to) te, uz konzultacije s mnogim drugim znanstvenicima i institucijama tih područja, preuzeti odgovornost za razradu novih kriterija.

Vi pitate i za razloge drugačijih kriterija za pravo u odnosu na druga polja društvenih znanosti. Tu propuštate primijetiti da je NVZ, vodeći računa o specifičnostima pojedinih područja i polja, definiralo drugačije kriterije za svako područje znanosti ali i za, primjerice, geologiju, biologiju i matematiku u prirodnim znanostima, veterinarsku i dentalnu medicinu u području biomedicine, ili arhitekturu u tehničkim znanostima. Uvažavajući činjenicu da u WoS-u ima malo časopisa pravne struke te da je u polju prava samo 2,2 posto znanstvenika od 1991.-2005. objavilo ukupno samo 16 radova i priloga u WoS-u, NVZ je, ne želeći zakočiti razvoj toga polja, ali ni svesti cijelo područje društvenih znanosti na neopravdano niski zajednički nazivnik, za polje prava definiralo posebne (ne i obvezujuće) kriterije. Nikakvog povlašćivanja i pogodovanja “pravničkom lobiju” nije, dakle, bilo.

Na kraju se referirate i na usvojene Izmjene i dopune Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te postulirate da se njima “etablira figura doživotnog docenta”.

Time propuštate uočiti da smo u opremi Zakona, uz podatke o napredovanjima koji zorno pokazuju da imamo veliki broj znanstvenika koji su po rezultatima daleko ispod postignutog statusa i titule profesora, naveli i da je “komparativnom analizom sustava 27 najrazvijenijih zemalja, utvrđeno da njih čak 23 nema obvezu napredovanja”. Kada bi obveza napredovanja bila zalog uspješnosti znanstvenog sustava te bi 23 zemlje bile daleko neuspješnije od RH. Rezultati, nažalost, pokazuju nešto drugo. Valja primijetiti i da se obveza napredovanja koristila da bi se opravdalo zadržavanje niskih kriterija napredovanja. Neka su istraživanja pak pokazala da čak 50-60 posto znanstveno-nastavnog osoblja zna za nezaslužena autorstva znanstvenih radova pri čemu otprilike polovica to opravdava pritiskom obveze napredovanja! Baš zbog toga, u Zakonu se ukida obveza napredovanja ali se predviđa i da će stručna povjerenstva i vijeća provjeravati svakih pet godina rad znanstvenika koji ostaju u istom zvanju. U slučaju negativne ocjene, rad tih znanstvenika će se opet provjeriti nakon dvije godine da bi im, u slučaju ponovnog negativnog izvješća, prijetio osobno uvjetovani otkaz.

Mnoge od navedenih i drugih promjena ovisit će o radu novog objedinjenog Nacionalnog vijeća pa je za nastojanja Vlade ključno da se na poziv za članstvo u vijeću jave vrsni znanstvenici visokih moralnih načela, gdje računamo na ljude poput Vas. Doista, samo zajedničkim radom možemo poboljšati stanje u sustavu pa tako i unaprijediti javno predstavljanje i način ostvarivanja dobrih inicijativa i programa koje prepoznajete u MZOS-u.

>>\'Naša će se sveučilišta pretvoriti u \'skladišta vječnih docenata\'\'

 

Digitalna komora
Digitalna komora
Poduzetnici, odsad ključne informacije doznajte klikom miša

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.