Naslovnica Vijesti Svijet

Klimatske promjene prijete ljudima i imovini vrijednoj bilijune dolara

U opasnosti je čak 130 lučkih gradova, a vremena je za spas sve je manje
28. kolovoza 2012. u 21:00 4 komentara 621 prikaza
empire state building (1)
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Miami, Guangzhou, New York, Šangaj, Mumbai, Tokio, Hong Kong, New Orleans, Amsterdam upisani su na listu 20 najugroženijih lučkih gradova u svijetu koji pod hitno moraju smisliti nove načine kojim će zaštititi imovinu i živote svojih građana od klimatskih promjena koje dovode do sve većih olujnih nevremena kao i poplava prouzročenih sve višim valovima.

Kako se navodi u studiji Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj, trenutačno je u “opasnosti” imovina čija vrijednost doseže tri bilijuna dolara, a taj bi se iznos, zaključuju znanstvenici, do 2070. godine mogao popeti na vrijednost od 35 bilijuna dolara u čak 130 lučkih gradova u svijetu. Najugroženiji na listi je Miami, za koji se predviđa da bi do 2070. godine morao od nesreća zaštititi imovinu čija bi vrijednost, procjenjuje se, mogla dosegnuti i 3,51 bilijun dolara. Teške oluje već uzrokuju poplave i zadaju nevolje stanovnicima duž avenije Brickell.

Kinesko središte za proizvodnju, prijevoz i trgovinu, grad Guangzhou, u posljednjih 30 godina zbog nevremena je pretrpio štete koje su grad stajale 85 milijuna dolara, a tek je prošle godine ozbiljno prionuo poslu – izradi hitnog plana za obranu od poplava i oluja.

– Naša će vlada potrošiti milijarde dolara ove godine kako bi se spriječio globalni terorizam i u osnovi ništa neće potrošiti kako bi se spriječilo globalno zagrijavanje – jasno je poručio harvardski profesor psihologije Daniel Gilbert komentirajući moguće klimatske katastrofe u New Yorku, koji je drugi najbogatiji grad na spomenutoj listi najugroženijih lučkih gradova.

Šangaj, koji je peti na listi, u kolovozu 1997. godine pretrpio je tešku oluju koja je iza sebe ostavila 94 milijuna dolara gubitaka, a poplavljeno je bilo i 170 prometnica.

Mumbai godišnje trpi 280 milijuna dolara godišnje štete od poplava, a za Amsterdam se predviđa da bi do 2070. godine od poplava i klimatskih nedaća morao zaštititi imovinu čija će vrijednost dosegnuti 843,7 milijardi dolara.

Deceuninck grupa
PROIZVODNJA I EKOLOGIJA
Mogu li uspješno poslovanje na globalnom tržištu i zaštita okoliša ići ruku pod ruku? Jer kako stvari stoje, uskoro će morati
  • Peter Petrovic:

    covjek i ne zasluzi drugo.covjek je najveca pohlepna zivotinja ove planete.samo trce kao drogirani za novcem,a ne vide kako tlo im propada pod nogama.dali te zivotinje koje vode tai svijet misle na svoje unuke,zasigurno ne jer ne misle ni za sebe.

  • Peter Petrovic:

    koliko luka zaradi na dan trceci za loptom,pise se svaki dan i svi komentiramo a, kad je u pitanje koliko metra na dan se ledenjaci tope to nikoga ne interesira.a ni luka ne misli dali ce biti mjesta na zemlji za njegovu djecu.