Kina je u srijedu tijekom parade povodom Dana pobjede predstavila novu interkontinentalnu balističku raketu sposobnu za nuklearno oružje, podvodne dronove i hipersonične rakete kao dio impozantnog prikaza vojne opreme. Smatra se da je to najveća vojna parada u povijesti Kine, događaj kojim je obilježena 80. godišnjica poraza Japana i kraja Drugog svjetskog rata.
Ova velika vojna parada kroz središte Pekinga bila je zasigurno svjesno zastrašujući prikaz oružja osmišljen kako bi se poslala poruka da će Xi Jinpingova vizija novog svjetskog poretka s Kinom na vrhu biti potkrijepljena visokotehnološkim oružjem koje će u mnogim slučajevima izgledati ispred svojih suparnika. Iako će se velika pozornost nakon parade usmjeriti na novo nuklearno oružje dugog dometa - poput interkontinentalne balističke rakete DF-61 - ono što bi dugoročno moglo biti još važnije jest oružje poput novog mobilnog laserskog oružja za protuzračnu obranu koje se montira na kamione i brodove. To oružje bit će ključno u novom načinu ratovanja u kojem dronosi preuzimaju bojišta.
Ako su oni već raspoređeni u velikom broju u snagama Narodnooslobodilačke vojske (PLA), kako je Kina naznačila na konferencijama za novinare prije parade, mogli bi predstavljati stvarne probleme za sposobnost bilo kojeg protivnika da ublaži kineske vojne pokrete u regiji. No, američki i europski zapadni mediji ocijenili su ipak kako unatoč svemu viđenom „još nije vrijeme da se PLA nazove najistaknutijom svjetskom vojskom“.
PLA je doduše u 70 minuta trajanja parade rasporedila izvanrednu količinu oružja niz najpoznatiju pekinšku prometnicu, Aveniju vječnog mira - toliko da je bilo teško usredotočiti se na jedno oružje prije nego što bi prošao sljedeći. Ali neki su se svakako istakli, uključujući DF-61, ogromnu interkontinentalnu balističku raketu (ICBM) nošenu na kamionu s osam osovina koja će biti prva nova ICBM PLA raketnih snaga otkako je DF-41 predstavljen na vojnoj paradi 2019. godine. Istaknute su i rakete s hipersoničnim jedrilicom (HGV), bojevim glavama koje sezajedno mogu kretati brzinama od pet puta veće brzine zvuka s nepravilnim putanjama leta koje mogu zbuniti proturaketnu obranu.
Izložen je i impresivan niz dronova, od ekstra velikih bespilotnih podmornica do zrakoplova koji mogu letjeti kao "vjerni pratitelji" klasičnih zrakoplova pa do najsuvremenijih stealth lovaca Zračnih snaga PLA. U formacijama su bili i zemaljski dronovi, neki naoružani mitraljezima, drugi prikladni za razminiranje ili logistiku. A onda su tu bili laseri.
PLA je predstavila dvije verzije, jednu masivnu, dizajniranu za pomorsku protuzračnu obranu, i drugu koja je izgledala manje i montirana na kamione za zaštitu trupa na kopnu. Laseri spadaju u klasu nazvanu "oružje usmjerene energije", koja može uključivati i visokosnažne mikrovalne sustave. Umjesto korištenja projektila za kinetičko ubijanje, ovo oružje se oslanja na elektromagnetsku energiju za onesposobljavanje mete toplinom, poremećajem unutarnjih električnih sustava ili zasljepljivanjem senzora poput optike i radara. Oružje usmjerene energije ekonomičnije je od kinetičkog oružja, a laserski hitac košta samo djelić metka ili projektila. Logistika je također lakša jer projektili od teškog metala ne moraju putovati s oružjem, već samo s njegovim izvorom energije.
Američki mediji, poput CNN-a, ističu kako ogromna količina izložene vojne opreme pokazuje da Kina ima industrijsku moć da potkrijepi svoje riječi i možda na kraju provede Xijevu viziju svijeta. To je vrsta industrijskog kapaciteta koju su SAD postigle kako bi pobijedile u Drugom svjetskom ratu, čiji je kraj obilježen ovom kineskom paradom. No, CNN ističe kako, dok je američka industrija prije 80 godina označila kraj sila Osovine, Amerika sada nema kapacitet proizvesti oružje u količinama u kojima to može Kina.
„Ono što Kinezi ovdje pokazuju jest sposobnost samostalnog razvoja naprednih vojnih sposobnosti, njihovog operativnog raspoređivanja i bržeg korištenja od onoga što se događa na Zapadu“, rekao je Malcolm Davis, viši analitičar obrambene strategije u Australskom institutu za stratešku politiku (ASPI). „A također i većeg obujma u smislu samog broja raspoređenog oružja.“ Analiza koju je Centar za strateške i međunarodne studije objavio uoči parade pokazala je da se neke matematičke predodžbe preokreću u korist Pekinga.
Kineski obrambeni izdaci povećali su se 13 puta u posljednjih 30 godina, prema izvješću CSIS-a, čiji su autori Matthew Funaiole i Brian Hart, suradnici CSIS-ovog projekta China Power. Iako Peking još uvijek troši samo oko trećinu onoga što SAD troši na obranu, brzo smanjuje tu razliku, prepolovivši je u posljednjih 12 godina, prema izvješću. Ali regionalno, razlike u obrambenim izdacima nisu ni blizu. „Kina nadmašuje svoje susjede, trošeći pet puta više na obranu od Japana i gotovo sedam puta više od Južne Koreje - dva ključna američka saveznika u regiji“, navodi se u izvješću CSIS-a.
Najuočljivija razlika u odnosu na SAD dolazi na moru. Očekuje se da će Kina do 2030. imati 48% više brodova borbenih snaga od SAD-a, navodi se u izvješću. Rad profesora na Američkom pomorskom ratnom koledžu iz 2023. godine , koji se bavi poviješću pomorskih ratova, otkrio je da veća flota gotovo uvijek pobjeđuje. Neki su rekli da SAD mogu održati prednost tehnologijom poput dronova pokretanih umjetnom inteligencijom. No, vojna parada u srijedu pokazala je da bi to mogla biti lažna nada.
Formacije PLA bile su prepune dronova – za borbu na kopnu, u zraku i na moru. „Bespilotni sustavi koje Kinezi danas prikazuju prilično su napredni. Čini se da su u nekim aspektima napredniji od onoga što vidimo na Zapadu i u operativnoj su upotrebi“, rekao je Davis iz ASPI-ja. A to je samo za ofenzivne borbene uloge. Obrana od dronova, putem spomenutih lasera, na primjer, također bi mogla ići u korist Pekinga. „U osnovi vidimo pred sobom ono što Kinezi opisuju kao inteligentno ratovanje“, rekao je Ankit Panda, viši suradnik u Carnegie Endowment for International Peace. „Vidite mnogo autonomnih sposobnosti, mrežnih sposobnosti, modernih ratnih sustava 21. stoljeća.“
Iako su formacije koje su u srijedu paradirale kroz i iznad Pekinga pružale zapanjujuće vizualne prizore, njihovo okupljanje u koordiniranu borbenu snagu zahtijeva mnogo toga što se nije moglo vidjeti. „Kina je poznata po tome što se nije borila u pravom sukobu visokog intenziteta, vjerojatno još od Korejskog rata, a svakako još od kinesko-vijetnamskog rata (1979.). Dakle, što nam to govori o njihovoj sposobnosti da prevladaju? Kao što smo naučili iz ruskog iskustva u Ukrajini, ne možete samo brojati projektile i rakete“, rekao je Panda. Amerikanci kao svoju prednost često, a i sada, ističu sposobnost američke vojske da usmjeri vatrenu moć na metu.
Američki napad na iranske nuklearne lokacije u lipnju, kada je sedam stealth bombardera B-2 ispalilo 14 najmoćnijih svjetskih konvencionalnih oružja na metu, a da pritom nisu izazvali nikakvu protuzračnu reakciju, teško je zamisliti s obzirom na trenutne kineske sposobnosti. Kao prvo, Zračne snage PLA još nisu predstavile stealth bombarder u kategoriji B-2, iako se kaže da je jedan u izradi. Čak i uz to, američki bombarder sljedeće generacije, B-21, već je u fazi prototipa. Dakle, u analitičkoj zajednici postoji oprez, čak i nakon impresivnog showa u Pekingu u srijedu.
Umirovljeni general bojnik australske vojske Mick Ryan rekao je da vjeruje da su SAD i dalje najjača vojska na svijetu, „ali vjerojatno s manjom razlikom nego što je bila desetljećima“, a Kina smanjuje razliku. „Kineska vojska je tehnološki vrlo sofisticirana... ali najvažnije je da gotovo sve što joj je potrebno sama gradi“, rekao je za CNN, dodajući da to znači da Peking ne mogu „prisiliti“ strani dobavljači oružja. No, napomenuo je da nijedno od izloženog oružja nije testirano u borbi. „Impresivno na prvi pogled, ali parade nisu dobar pokazatelj vojne učinkovitosti“, rekao je Ryan. „Parada je trebala navesti SAD, Europu i kineske susjede na razmišljanje ako razmisle o dovođenju u pitanje temeljnih nacionalnih interesa Kine“, rekao je za britanski Guardian Drew Thompson, viši suradnik na školi međunarodnih studija S Rajaratnam.
Prijavljena su viđenja J15-DT – novog kineskog zrakoplova za elektroničko ratovanje s nosača zrakoplova. Raymond Kuo, direktor tvrtke Rand, opisao ga je kao leteći sustav podrške i mamac za borbene zrakoplove, koji prati pokretne ciljeve za borbene zrakoplove i odvlači protunapade od njih. Kuo je također spomenuo novu interkontinentalnu balističku raketu lansiranu s podmornice, što pokazuje napredak u kineskim naporima da izgradi "trijadu" nuklearnih raketnih sustava koji se međusobno nadopunjuju i kompenziraju međusobne slabosti lansiranjem s kopna, zraka i mora. Ključna stvar koju je Ying-Yu Lin, izvanredna profesorica na Institutu za međunarodne odnose i strateške studije Sveučilišta Tamkang u Tajvanu , izvukla , bio je sve veći naglasak na sustave za borbu protiv dronova i letjelice za rano upozoravanje.
„Mislim da ove promjene proizlaze iz lekcija izvučenih iz rata između Rusije i Ukrajine, gdje smo vidjeli da se dronovi široko koriste.“ Jennifer Parker, vanjska suradnica na pomorskim studijama na Sveučilištu New York u Canberri, rekla je da je važno "odvojiti" stvarne sposobnosti od onoga što je nazvala kineskom kampanjom informacijskog ratovanja. „Povezivanje s paradama, vježbama ili demonstracijama uvijek je ogromna razina obmane“, rekla je. „Ali ne mislim da bismo trebali podcijeniti kineske sposobnosti - oni su vrlo sposobna vojska i mislim da bismo trebali biti prilično zabrinuti.“
ŠTO JE SVE VIĐENO NA PARADI
YJ projektili
Kineska vojska predstavila je novu raketu YJ-15 zajedno sa svojim postojećim hipersoničnim raketama YJ-17, YJ-19 i YJ-20. Rakete YJ, skraćenica za "Ying Ji" ili "napad orla", mogu se lansirati s brodova ili zrakoplova i dizajnirane su za nanošenje kritične štete velikim plovilima. Kina brzo napreduje u tehnologiji hipersoničnog oružja, području koje je privuklo globalnu pozornost zbog svoje sposobnosti izbjegavanja tradicionalnih obrambenih sustava.
Iznimno velika podvodna vozila bez posade i morski dronovi
Kina je predstavila dvije vrste ekstra velikih podvodnih vozila bez posade (XLUUV). Prema izvješćima, morski dron AJX002 procjenjuje se na duljinu od oko 18 metara. Njihovi trupovi u obliku torpeda i sustavi pogona s pumpom i mlazom otkrili su da su podvodna vozila izgrađena da budu neprimjetna. AJX002 ima četiri ušice za podizanje duž trupa, što ukazuje na to da se podiže dizalicom. Prema izvješćima, Kina upravlja najvećim svjetskim programom XLUUV s najmanje pet različitih tipova koji su već u vodi.
Interkontinentalne balističke rakete sposobne za nuklearno oružje
Kina je prvi put tijekom parade Dana pobjede predstavila tri tipa interkontinentalnih balističkih raketa sposobnih za nuklearno oružje – Dong Feng-61, Dong Feng-31BJ i Dong Feng 5C. Kineska vojska također je predstavila svoju prvu nuklearnu raketu lansiranu iz zraka, JL-1, koja je bila izložena na vojnom kamionu. JL-1 i JL-3, zajedno s DF-61 i DF-31, označavaju „prvi koncentrirani prikaz“ kineske vojske „kopnene, pomorske i zračne trijade strateških nuklearnih snaga“, prema državnom mediju CCTV. Prema Global Timesu , Dong Feng 5C ima procijenjeni domet veći od 20 000 km te ima poboljšanja u probijanju obrane i preciznosti. Državni mediji dodali su da interkontinentalna strateška nuklearna raketa DF-5C ima cijeli svijet u dometu svog djelovanja. Stručnjaci kažu da nova varijanta Dong Feng 5C može nositi do 12 bojevih glava na jednoj raketi.
Svemirski obrambeni sustav
Svemirski obrambeni sustav HQ-29 sposoban za rušenje stranih satelita prvi je put prikazan na paradi u istaknutom prikazu zračne moći.
Otvori KEKS Pay
Kina već danas ima problem sa natalitetom. Predviđa se da će zbog imigranata jedino SAD opstati kao mlađa nacija u odnosu na ostatk svijeta. A na mladima sve počiva.