Kardinal Ladislav Nemet nekoliko dana pred pravoslavni Božić poslao je važnu poruku svim ljudima. 'Isus je s nama, to je ta glavna poruka koju nam je Bog poslao. I zato svaki put kada prije Božića mogu nešto reći vjernicima, nešto ljudima u Srbiji, da li su to pravoslavni, da li vjeruju, ne vjeruju, svim ljudima dobre volje, želim da u tim blagdanima nađu veliku radost, u svojim srcima, u svojim obiteljima, u svojim zajednicama, i da ta radost bude pomiješana s nadom da mi ljudi uvijek možemo napraviti nešto više, nešto bolje', rekao je u svom intervjuu za NIN. Komentirao je i pad nadstrešnice u Novom Sadu, prosvjede i sve što se događalo u Srbiji u posljednjih godinu dana. 'Srbija je, kroz djelovanje institucija, studenata i građana, pokazala veliku društvenu zrelost jer su napetosti od studenog 2024. probudile građansku svijest, ali nisu dovele do nasilja, što je potvrđeno i mirnim masovnim skupom 15. ožujka. Iako postoji zabrinutost zbog osjećaja beznađa i odlaska mladih, postoji nada da će ovi događaji doprinijeti razvoju otvorenijeg društva zasnovanog na ljudskom dostojanstvu, suradnji i izgradnji boljih sustava', rekao je.
Radostan je što je kardinal i smatra da je 'imenovanje prvog kardinala iz Srbije veliko priznanje za srpski narod i cijelo društvo. 'Ta čast za mene osobno znači i ogromno priznanje, ali i veliki pritisak, jer kardinali sudjeluju u vođenju Crkve na svjetskom nivou i najbliži su suradnici pape.Posebno je važno što je Srbija na moje imenovanje reagirala izuzetno pozitivno, od državnog vrha do patrijarha i građana, što pokazuje da je to postalo dio šire društvene svijesti', istaknuo je.
Komentirao je i suradnju sa Srpskom pravoslavnom crkvom i, između ostalog, istaknuo kako je sada period dobre suradnje. 'Ja već nekoliko godina pokušavam skrenuti pažnju društva na činjenicu da Katolička crkva u Srbiji nije podružnica Katoličke crkve u Hrvatskoj ili one u Mađarskoj, nego je samostalni subjekt pod vodstvom biskupa u Srbiji i pape u Rimu. Mi smo samostalna crkva koja ima svoj identitet, koji je različit od onog u Mađarskoj ili u Hrvatskoj. Mi znamo da Srbija i Hrvatska imaju neka neriješena pitanja koja se djelomično tiču i SPC i Katoličke crkve u Hrvatskoj, ali ja želim da više pažnje posvetimo katolicima u Srbiji. Znači, onima koji su ovdje autohtoni, koji su se rodili ovdje, koji žive i koji rade na boljitku društva u Srbiji', rekao je kardinal i dodao kako su imali datum posjeta pape Franje Srbiji, ali se to zbog okolnosti nije ostvarilo. Nada se da će papa Lav XIV. doći u posjet. 'Novi papa je donio jedan novi stil u Vatikan. Njegov šarmantan način razgovora sa političarima, sa javnošću, može dovesti do toga da doživimo posjetu pape. Srbija je jedna od rijetkih država u Europi koja još nije imala posjetu pape - Ruska Federacija, Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija i Srbija. Istaknuo je i da se nada da rat u Ukrajini neće trajati dugo. 'Znamo da su u ratu dva bratska pravoslavna naroda, a to nije dobro ni za sve kršćane u svijetu. Utjecaj toga rata osjeća se i kod nas i rađa u meni osjećaj da srpska crkva nije 100 posto slobodna da sama odluči o posjeti pape Srbiji', kaže.
Pitanje mogućeg dolaska pape u Srbiju i dalje ostaje otvoreno, a prema riječima kardinala Ladislava Nemeta, odluka o tome nije isključivo u rukama Beograda. Iako bi, ističe, takva odluka trebala biti donesena samostalno u Srbiji, jasno je da na nju utječu širi politički i međunarodni odnosi, uključujući i odnose Zagreba i Beograda. Pritom naglašava da katolici u Srbiji nemaju gotovo nikakve veze s negativnim nasljeđem povijesnih sukoba dvaju naroda.
U javnosti se često kao prepreka papinskom posjetu spominje pitanje kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca. No, kardinal Nemet smatra da to nije ključni problem. Podsjeća da je mješovita komisija Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve, koju je osnovao papa Franjo, dvije godine proučavala Stepinčev slučaj i završila svoj rad, ali do posjeta unatoč tome nije došlo. Tema Stepinca, kaže, često se koristi kao zgodan povod za nove podjele, iako je riječ o povijesnoj osobi čiji se život i djelovanje ne mogu prosuđivati isključivo današnjim kriterijima. Podsjeća i na povijesno dokumentirane činjenice da je Stepinac preko Caritasa i drugih organizacija pomagao Židovima i Srbima tijekom Drugog svjetskog rata.
Prema njegovim riječima, u Srbiji i danas cirkuliraju montirane priče i propagandni narativi iz vremena komunizma, a izostaje politička volja da se otvore svi arhivi i ta tema konačno rasvijetli. 'Uz to, u javnom prostoru i na društvenim mrežama povremeno se pojavljuju sadržaji ispunjeni mržnjom i teorijama zavjere o Vatikanu kao navodnom neprijatelju Srbije', dodaje. Iako je većina građana pozitivno reagirala na njegovo imenovanje kardinalom, manji dio javnosti reagirao je strahovima od 'pokatoličenja' i gubitka nacionalnog identiteta. Zanimljivo je, dodaje, da su reakcije u Hrvatskoj bile negativnije nego u Srbiji, što pripisuje nacionalizmu. Smatra da je svaki nacionalizam, bez obzira dolazi li s jedne ili druge strane, iracionalan jer se temelji na malom dijelu istine i velikoj količini strahova kojima se manipulira ljudima.
Kardinal se osvrnuo i na jedno od najvećih društvenih pitanja u Srbiji - masovno iseljavanje. Od njegova povratka u zemlju 2008. godine, ističe, velik broj katolika, ali i pripadnika većinskog naroda, napustio je Srbiju. Posebno zabrinjava činjenica da većinsko stanovništvo brojčano opada brže od manjina. 'Iako su migracije prema bogatijim zemljama uvijek postojale, porazno je to to što se u gotovo dva desetljeća nisu uspjeli stvoriti uvjeti koji bi mladima dali razlog da ostanu', ističe.
Kao poseban problem spominje i propadanje sela, osobito u Vojvodini i Banatu, gdje stočarstvo i poljoprivreda nestaju, a mladi odlaze u gradove ili inozemstvo. To vidi kao posljedicu loše ekonomske strukture i izostanka dugoročne strategije razvoja. Ipak, naglašava da odgovornost ne leži samo na državi - svatko može pridonijeti stvaranju pozitivne atmosfere u svojoj sredini. Zaključno poručuje da je 'beznađe najveća tragedija jednog naroda. Tamo gdje nema nade i vizije budućnosti, ljudi odlaze, dok su upravo radost i nada temelj na kojem se može graditi društvo u kojem će mladi poželjeti ostati', zaključuje.
Molitelji se okupili u centru Zagreba. Stigli su i prosvjednici