Borba protiv lažnih vijesti u Finskoj počinje već u predškolskim klupama. Ova nordijska nacija desetljećima u svojem nacionalnom kurikulumu ima medijsku pismenost, a djeca ju uče već od treće godine života. Ono što je uključeno je sposobnost analize različitih vrsta medija i prepoznavanja dezinformacija. Tečaj je dio je snažnog programa protiv dezinformacija čiji je cilj učiniti Fince otpornijima na propagandu i lažne vijesti, posebno one koje dolaze iz susjede Rusije. Sada su učitelji zaduženi i za dodavanje pismenosti o umjetnoj inteligenciji u svoj kurikulum, posebno nakon što je Rusija pojačala svoju kampanju dezinformiranja diljem Europe nakon invazije na Ukrajinu prije gotovo četiri godine. Ulazak Finske u NATO 2023. također je izazvao bijes Moskve, iako je Rusija više puta negirala da se miješa u unutarnju politiku drugih zemalja.
"Smatramo da je medijska pismenost vrlo važna građanska vještina", rekla je za Associated Press Kiia Hakkala, pedagoška stručnjakinja grada Helsinkija. "To je vrlo važno za sigurnost nacije i za sigurnost naše demokracije", naglasila je. U osnovnoj školi Tapanila, u mirnom kvartu sjeverno od Helsinkija, učitelj Ville Vanhanen podučava kupinu učenika četvrtog razreda kako prepoznati lažne vijesti dok se na TV ekranu prikazuje transparent "Činjenica ili fikcija?". Učenik Ilo Lindgren procjenjivao je uputu. "Malo je teško", priznao je desetogodišnjak. Vanhanen je rekao da njegovi učenici godinama uče o lažnim vijestima i dezinformacijama, počevši od čitanja naslova i kratkih tekstova. Na nedavnom satu, učenici četvrtog razreda dobili su zadatak da osmisle pet stvari na koje trebaju paziti prilikom konzumiranja online vijesti kako bi osigurali da su pouzdane. Sada prelaze na pismenost u području umjetne inteligencije koja brzo postaje vitalna vještina. "Proučavali smo kako prepoznati je li slika ili videozapis napravljen umjetnom inteligencijom", dodao je Vanhanen, učitelj i zamjenik ravnatelja škole.
Finski mediji također igraju ulogu, organizirajući godišnji "Tjedan novina", gdje se novine i druge vijesti šalju mladima na konzumiranje. Godine 2024. Helsingin Sanomat sa sjedištem u Helsinkiju radio je na novoj "ABC knjizi medijske pismenosti", koja se dijeli svakom 15-godišnjaku u zemlji kada započne višu srednju školu. "Zaista nam je važno da nas se doživljava kao mjesto gdje možete dobiti provjerene informacije, kojima možete vjerovati, a koje na transparentan način pružaju ljudi koje poznajete", rekao je Jussi Pullinen, glavni urednik dnevnih novina. Medijska pismenost dio je finskog obrazovnog kurikuluma od 1990-ih, a dodatni tečajevi dostupni su za starije odrasle osobe koje bi mogle biti posebno osjetljive na dezinformacije. Te su vještine toliko ukorijenjene u kulturu da se nacija s 5,6 milijuna stanovnika redovito nalazi na vrhu Europskog indeksa medijske pismenosti. Indeks je sastavio Institut Otvoreno društvo u Bugarskoj između 2017. i 2023. godine.
"Nismo zamišljali da će svijet izgledati ovako", rekao je finski ministar obrazovanja Anders Adlercreutz. "Da ćemo biti bombardirani dezinformacijama, da će naše institucije biti dovedene u pitanje, naša demokracija je stvarno dovedena u pitanje zbog dezinformacija". A s brzim napretkom alata umjetne inteligencije, edukatori i stručnjaci žure podučiti učenike i ostatak javnosti kako razlikovati činjenice od lažnih vijesti. "Već je puno teže u informacijskom prostoru uočiti što je stvarno, a što nije", rekla je Martha Turnbull, direktorica hibridnog utjecaja u Europskom centru izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji sa sjedištem u Helsinkiju. "Trenutno je relativno lako uočiti lažne materijale koje generira umjetna inteligencija jer njihova kvaliteta nije tako dobra kao što bi mogla biti". Dodala je: "Ali kako se ta tehnologija razvija, a posebno kako se krećemo prema stvarima poput agentske umjetne inteligencije, mislim da bi nam tada moglo postati puno teže uočiti je".
Otvori KEKS Pay
Možda je bolje da ih uče kako ne biti alkoholičari. Jer je finska jedna od vodečih zemalja po smrtnosti od alkohola.