S dekanom Bernaysa Damirom Jugom u današnjoj emisiji razgovaramo o skorom početku nove akademske godine, interesu studenata za stručne studije, novostima na Vijeću veleučilišta i visokih škola. I studenti, baš kao i učenici, u ovu akademsku godinu kreću s fizičkom nastavom. Jesu li visokoobrazovne institucije spremne, kakva je potreba za cjeloživotnim obrazovanjem i što nudi novi program političke akademije?
- Ova akademska godina, kao i prethodna, bit će specifična zbog COVID-19 pandemije, kazao je te naveo kako će se nastava, sukladno uputama, održavati kontaktno u predavaonicama.
- Mislim da nakon godinu dana kombinacije, pred svima nama je zadatak osigurati najvišu razinu odvijanja nastavnog procesa, koji je uživo nemjerljivo kvalitetniji od onog u virtualnom okruženju, kao i osigurati epidemiološke uvjeti kako bi svi bili sigurni i ostali zdravi. Mjere su objavljene dosta radno, punih mjesec dana ranije. Novina je inzistiranje na kontaktnoj nastavi i osiguravanju razmaka za koji postoji alternativa, kazao je Jugo te kao primjer naveo nošenje maski kada se razmak ne može osigurati.
Što se tiče Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment, kaže kako su relativno mala ustanova te kako imaju dobru komunikaciju sa studentima.
- Mislim da ćemo se brzo prilagoditi. Sve ćemo predavaonice preurediti za paralelnu online nastavu što će omogućiti svima da ništa ne izgube.
Studente je podijelio u dvije skupine, ovisno o utjecaju koji su pandemija i online nastava imali na njih.
- Sigurno su oni na višim godinama bili u puno boljoj poziciji nego oni koji su postali brucoši prve ili druge godine kada je krenula pandemija. Neki nikada nisu vidjeli uživo kolege i profesore, to je, naravno, teško. Sigurno je imalo utjecaja na njihovo psiho-fizično stanje, ocjene i obrazovni proces. Mislim da je odluka da se ide u kontaktnu nastavu dobra. Online nastava uvijek može postojati kao nadopuna ili alternativa, naveo je.
Prema statističkim podacima, u godini kada se primjenjivala online nastava, narastao je broj odlikaša. Jugo navodi zbog čega smatra da se tako nešto dogodilo.
- Pretpostavljam da je to bio utjecaj novonastalih okolnosti na sve, da su nastavnici bili popustljivi jer nas je situacije sve zatekla. Činjenica je i mogućnost hvatanja krivina na online ispitima, kazao je te naveo kako su oni na Bernaysu krenuli implementirati sustav za online polaganje pisanih ispita.
- Ja sve nastojim gledati s vedrije strasne. Ovo nam je bila dobra škola, mogućnost da se prilagodimo i napravimo tehnološki iskorak, dodao je. Osvrnuo se i na obavljanje prakse za vrijeme studiranja.
- Mi inzistiramo, kao institucija koja provodi stručne studije, na praksi i da studenti provedu velik broj sati na tržištu za vrijeme obrazovanja. To je bilo otežano, ali smo zaista razvili sjajnu mrežu partnera. Gdje god je bio problem, bilo je naših partnera koji su mogli primiti naše studente i priča je tekla poprilično nesmetano, otkrio je.
S obzirom na to da je turizam bio znatno pogođen pandemijom, Jugo navodi kako ne smatra da bi to trebalo utjecati na interes za upis studija turizma.
- Ova situacija je pokazala da turistički sektor treba ljudi koji će se znati snaći. Obrazovni ciklus traje tri do pet godina, svi smo znali da pandemija ne može trajati toliko dugo i pokazalo se da Hrvatskoj nedostaje kvalificirane radne snage u turizmu. Situacija se stabilizirala puno prije nego što se očekivalo, ustvrdio je.
Za sebe kaže kako je "pobornik stručnih studija", prvenstveno zbog praktične komponente, te navodi kako nije zamijetio pad interesa studenata.
- Upisi još traju. Mi imamo intenzivan period upisa tijekom rujna, rano je još za prognoze, ali prvi podaci ne pokazuju problem stručnih studija u odnosu na sveučilišne, kazao je te se osvrnuo na prednosti privatnih visokih učilišta.
- Najveća prednost prihvatnih visokih učilišta je fleksibilnost. Svakom se studentu pristupa kao klijentu, ne kao broju. Ne vrijedi predrasuda da će netko lakše završiti privatni studij. Imperativ prihvatnih učilišta je da se motivira studenta, kazao je te dodao:
- Privatna visoka učilišta ne dobivaju niti jednu lipu od države u ime sufinanciranja školarine. Svaki student svoju školarinu plaća i to je glavna razlika i izazov, navodi.
Na stvaranju interesa kod stranih studenata da s ciljem dođu studirati u Hrvatskoj, kaže, treba raditi. Komentira i činjenicu da naši učenici, prema rezultatima državne mature, engleski jezik znaju bolje od hrvatskog.
- Prema razgovoru s kolegama, našim je studentima najlakše studirati na hrvatskom jeziku. Također je stvar i dostupnost literature. Iz iskustva mogu reći da naši studenti preferiraju nastavu na hrvatskom jeziku. Ipak, u svakom semestru nastojimo jedan kolegij izvoditi na engleskom jeziku jer smatramo da je to za njih dobro, kazao je.
Što se tiče provođenja cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj, navodi kako ima prostora za napredak.
- Ima puno prostora za unaprjeđenje, sustav se prilagođava. Najava da će se izdvajati sredstva da se ljudi obrazuju je dobra, država će financirati programe građanima. Koliko god da se ulagalo u to, neće biti dovoljno. Mi na Bernaysu imamo dva programa cjeloživotnog, kazao je te naveo kako se radi na razvoju još i više njih.
- Propedeutika psihoterapije jedan je od njih, sudjelujemo u procesu obrazovanja psihoterapeuta. Mislim da će taj educirani kadar u Hrvatskoj biti potreban. Interes je ogroman. Drugi projekt je Politička akademija. Ljudima koji se time bave, nedostaje elementarnih znanja i vještima, poput kvalitetnih komunikacijskih vještina, pojasnio je Jugo.
- Na Političkoj akademiji želimo da simpatizeri jedne stranke, slušaju osobe druge političke orijentacije. Na lokalnoj politici je malo ideologije, a puno projekata. Imamo ljude koji imaju iskustva u realizaciji različitih projekata i mislim da će to dobro ispredavati ljudima. Vidjeli smo na lokalnim izborima da ima puno nezavisnih kandidata koji nisu imali prilike steći takvo obrazovanje, naveo je te kazao kako za Političku akademiju nema ulaznih kriterija.
Ni po koju cijenu, ne bi trebalo ukidati neposrednu nastavu. Neka djeca su samo formalno bila logirana, kao da prate nastavu, a istovremeno na tom računalu su se igrali ili je brat/sestra pratio nastavu, a oni nisu mogli.