Naslovnica Vijesti Hrvatska

Informatika u školama košta 36 milijuna kuna

Bilo je propusta, kašnjenja i tableta bez kamera, ali opremljeno je 218 prioritetnih škola
29. studenoga 2018. u 10:12 0 komentara 143 prikaza
informatika
Foto: Damir Špehar/Pixsell

Deset godina od posljednjih ulaganja u informatičku opremu u školama i nakon odluke da donedavno izborni predmet postane obvezan u petom i šestom razredu podvlači se financijska računica za predmet informatike.

Milan Bandić PORUKA PREMIJERU I MINISTRICI Bandić: Ljudima koji jedva krpaju kraj s krajem kupite konačno te besplatne udžbenike

Uz pomoć europskih sredstava Hrvatska je samo u opremanje učionica računalnom opremom uložila 36 milijuna kuna.

Proces opremanja nije gotov, ali će, tvrde u Ministarstvu obrazovanja, biti dovršen do početka sljedeće školske godine kada “Škola za život” ulazi u sve hrvatske učionice. Naime, prošle nastavne godine opremljeno je 218 prioritetnih škola u iznosu od 10,5 milijuna kuna, dok preostalih 26 milijuna kuna mora biti dostatan iznos za opremanje još 673 škole.

U Ministarstvu obrazovanja kažu da preostali broj škola nije bio na listi prioriteta u prvom valu opremanja jer su se i do sada mogle pohvaliti relativno dobrom digitalnom opremljenošću.

Halloween Mate Mijić Vjeronauk van iz škola, a okultno u škole

– Ove 673 škole kojima je dodijeljen novac već su izvodile izbornu nastavu iz informatike i imale računala, a dodijeljeni novac namijenjen je kupnji dodatnih računala i informatičke opreme. Raspon sredstava dodijeljenih školama iznosio je od 15.000 do 60.000 kuna ovisno o broju učenika i opremljenosti škola – poručili su iz Ministarstva obrazovanja.

Od cjelokupne pripreme pa do samog uvođenja obvezne informatike u školama educirano je, što usmeno, što virtualnim putem, ukupno 1300 profesora toga predmeta na koji u cijeloj školskoj godini otpada 70 školskih sati, a usvojen je novi kurikulum i za one učenike koji će informatiku birati kao izborni predmet u ostalim razredima osnovnih škola.

Podsjetimo, unutar satnice petih i šestih razreda bilo je mjesta za dodatna dva sata, a u satnicama sedmog i osmog razreda nije pa tako informatika u tim razredima nije dobila etiketu “obveznog predmeta”.

Pavle Kalinić Pavle Kalinić 'Treba uvesti obvezan vojni rok za sve, i žene i muškarce, odmah nakon srednje škole'

I, što se već sada traži od učenika petih i šestih razreda osnovnih škola kojima je informatika postala obveznim predmetom? Odgovor je: analiziranje i modeliranje problema, pisanje ali i provjeravanje ispravnosti algoritama, strategija pretraživanja i prikupljanja, istraživanja, samostalnost u rješavanju problema, ali i rad u timu, suradnja na projektu, argumentiranje, predstavljanje svojih radova, odgovornost i promišljenost pri uporabi tehnologije, kao i kvaliteta digitalnoga uratka.

Svladavanje svih tih ishoda rezultirat će konačnom zaključnom ocjenom. A nju će profesori i nastavnici morati temeljiti na što više prikupljenih dokaza - odnosno na više načina i u različitim vremenskim intervalima morat će provjeriti razumijevanje gradiva, točnije svladavanje ishoda koji su stavljeni pred učenike. Štoviše, na početku godine učenici su dužni jasno verbalizirati što se od njih očekuje i kako će im aktivno sudjelovanje na nastavi biti vrednovano.

FOTO: Važna im je informatika, za ostalo ne mare

informatika
1 / 5
STEM edukacija

– Vrednovanje postignuća učenika je za učitelje iznimno složen, izazovan i osjetljiv proces. Ono označava postupke prikupljanja i analiziranja informacija te donošenja profesionalnih procjena o učenju i rezultatima učenja. Kako bi vrednovanje bilo što objektivnije i poslužilo praćenju te pružanju povratne informacije o učenikovu napretku, primjenjuju se različiti pristupi: vrednovanje kao učenje, vrednovanje za učenje i vrednovanje naučenog – pojašnjeno je tako nastavnicima informatike.

Istočni Drvar: Najmanja općina na Balkanu Druga najmanja općina Nemamo škola, vrtića, ni trgovine, podijelili su nas, ali mi smo Drvarčani

Na njima je ujedno i samostalna odluka o redoslijedu ostvarivanja tema, broju sati koje će posvetiti određenoj temi te odabiru aktivnosti, ali i projektnih tema. Sami definiraju kako će im izgledati sat, no ono što je još ostalo nedefinirano, ili barem nije javno verbalizirano jest tko će, kojim kanalima i kojom metodom provjeravati jesu li baš svi nastavnici s učenicima prošli sve ishode. Nije jasno ni ima li kazne nastavnicima za takve propuste.

POGLEDAJTE VIDEO: Prvi let zmajem skoro završio kobno

[video: 28098 / Prvi let zmajem skoro završio kobno]
Hrana
Mood food
Hrana za dobro raspoloženje: Doznajte što bi trebalo jesti da se osjećate sretnije

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.