Sigurnost hrane, vode i energije jednako je važna kao i oružje za obranu i nacionalnu sigurnost EU. Bez dodatnog proračuna i naša sigurnost je ugrožena. Zato proračun Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU a treba prilagođavati inflaciji, dok se autonomija i integritet zajedničke politike s dva stupa ZPP-a trebaju održati. Izravna plaćanja trebaju se i dalje u potpunosti financirati iz EU proračuna i provoditi na godišnjoj razini jer su osnovna mjera za pružanje potpore dohotku aktivnim poljoprivrednicima _ glavni su zahtjevi koje su predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) iznijeli na današnjem velikom prosvjedu europskih poljoprivrednika u Bruxellesu pod sloganom "Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi". Prosvjedi na kojima je, prema procjenama, sudjelovalo više od 10.000 poljoprivrednika iz više od 40 organizacija članica iz 27 europskih zemalja, održani su u organizaciji europskog udruženja poljoprivrednika Copa Cogeca koja od EK zahtijeva konkretna rješenja kako bi se osigurala konkurentnost europskog agrara, prihodi i sigurnost hrane u EU.
Iz HPK naglašavaju kako ruralni razvoj trebaju i dalje sufinancirati EU i države članice, jer je "drugi stup" ZPP-a neophodan za poticanje održivosti, otpornosti, ulaganja, inovacija i generacijske obnove u poljoprivredi te jača "prvi". -Važno je razumjeti razlike među državama članicama. Hrvatska je ispod razine samodostatnosti u pogledu proizvodnje hrane. Hrvatske farme imaju manje od 10 ha, s visokim potencijalom organske proizvodnje, ali i s visokim uvozom i niskom kupovnom moći građana. Hrvatski potencijal za lokalnu i zdravu hranu je ugrožen, zbog čega danas ovdje prosvjedujemo – rekao je predsjednik HPK Mladen Jakopović, uz kojeg su na prosvjedu hrvatske poljoprivrednike predstavljali i članovi Upravnog odbora HPK Igor Rešetar i Miško Šklempe te Marin Posavec, predstavnik Odbora za ratarstvo HPK. - Hrvatski proizvođači mlijeka više ne mogu šutjeti, ovako se ne može opstati. Naše farme se gase, štale ostaju prazne, a selo polako umire. Obiteljske farme, koje su generacijama hranile Hrvatsku, danas su na rubu propasti. Ovo nije tržište – ovo je nepravda. Godinama upozoravamo da je tržište mlijeka nestabilno i nepravedno. Institucije to znaju, ali ne reagiraju. Dok se mi borimo za opstanak, uvoz raste, a domaće mlijeko gubi bitku s jeftinim proizvodima koji ne poštuju iste standarde – izjavio je na prosvjedu Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mlijeko HPK.
Dodao je kako mljekari traže poštenu cijenu za pošten rad, da se zaštiti domaća proizvodnja, jer bez hrvatskog mlijeka nema sigurnosti hrane, nema sela i nema budućnosti za djecu. –Vrijeme je da se aktiviraju krizni mehanizmi, da se zaustavi urušavanje mljekarstva i da se odgovornost prestane prebacivati na one koji hrane ovu zemlju i da se počinje cijeniti rad, a ne da imamo da je mlijeko u trgovini najjeftiniji prehrambeni proizvod koji se toči. Ovo je borba za opstanak hrvatskih proizvođača mlijeka – napominje kazao je Rešetar.
Predstavnici Copa Cogece na prosvjedima su istaknuli kako je poljoprivreda oduvijek bila u srcu europskog projekta, temelj EU gospodarstva i EU sigurnosti te europskog načina života. – Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge pod ogromnim su pritiskom. Ako EU sada ne djeluje, riskira gubitak jedne od svojih najvećih strateških prednosti: sposobnosti da prehrani sebe i svijet. Danas u Europi vidimo paradoks – Europska komisija govori o poljoprivredi i njezinoj strateškoj važnosti, ali njezine riječi ne slijede i djela – kazali su čelnici ovog krovnog udruženja EU poljoprivrednika te naglasili kako se poljoprivrednici ne mogu više zadovoljiti retorikom, već su potrebni rezultati i opipljiva rješenja za EU poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredne zadruge.
- Poljoprivreda je jedan od najjačih simbola europske integracije. Ako se poljoprivreda danas bori, onda je u pitanju sama održivost europskog projekta. Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge su predani Europljani i učinit ćemo sve što je moguće kako bismo spriječili EU da napravi stratešku pogrešku koja bi se mogla pokazati izuzetno skupom u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. EK, zastupnici u Europskom parlamentu i države članice moraju djelovati odgovorno. Sigurnost hrane je preduvjet za sigurnost Europe, a bez sigurnosti hrane, sam europski projekt je u opasnosti. Ostat ćemo mobilizirani dok se ne postigne jasnoća o tim točkama, jer je danas u pitanju budućnost europske poljoprivrede – čulo se za prosvjeda. EU poljoprivrednici traže snažan, zajednički i dobro financiran ZPP nakon 2027. godine, koji će poštivati dvostupnu strukturu i osigurati proračun otporan na inflaciju te održati zajedništvo ZPP-a kako bi se očuvalo jedinstveno tržište i ruralna područja diljem EU. Zahtijevaju i da se osigura da ZPP potiče sigurnost hrane, konkurentnost i poštene dohotke te da se zaustavi ratifikacija Mercosura sporazuma, ali i postigne uravnotežen uvoz iz Ukrajine kako ne bi destabilizirao proizvođače iz EU.
Među ostalim traži se revidiranje i drugih trgovinskih sporazume kao što je, primjerice, onaj između EU i SAD-a, kako bi se uključile učinkovite zaštitne mjere i reciprocitet. Na prosvjedu u Bruxellesu bio je i hrvatski europarlamentarac Marko Vešligaj. Kaže kako je puno govorio o potrebi očuvanja Zajedničke poljoprivredne politike i apelirao da se ona očuva. _ ZPP je jedan od temelja Europske unije na kojem je cijeli projekt i nastao, a ako je ugrozimo i oslabimo to više neće biti ista Unija. Ta politika hrani i održava ruralne zajednice. ZPP mora, dakle, zadržati vlastiti proračun i svoj model s dva stupa, od kojih je jedan za ruralni razvoj. Sve drugo je izravan udar na poljoprivrednike i ruralna područja. Bez poljoprivrede nema ni sigurnosti hrane, nema sigurnosti uopće i zbog toga je još važnije sačuvati je u vremenu u kojem živimo – smatra i Marko Vešligaj, jedini hrvatski član u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta. – Drugi udar na poljoprivrednike stiže sporazumom sa zemljama Mercosura. Ovaj sporazum je poguban i za hrvatsku i za europsku poljoprivredu, ali još važnije poguban je i za građane jer dovodi na tržište hranu upitne kvalitete – i to zbog dvostrukih standarda proizvodnje. Europska unija ima najviše standarde proizvodnje hrane, a europski poljoprivrednici su obvezni poštivati izuzetno stroge ekološke, radne i zdravstvene propise. Kontinuirano se podižu standardi, propisuju stroga pravila o korištenju pesticida, gnojiva, dobrobiti životinja i očuvanju okoliša. Ovi standardi značajno povećavaju troškove proizvodnje, no jamče domaću i zdravu hranu. S druge strane, Mercosur ima znatno blaže propise u tri ključne kategorije: pesticidi, hormoni i genetski modificirani organizmi (GMO). I ako se ne zaštitimo, takva hrana nam stiže – tvrdi Vešligaj. Podsjeća kako je irsko udruženje farmera nedavno posjetilo Brazil gdje su proveli istragu tijekom koje su uspjeli kupiti veterinarske antibiotike i hormone za rast bez ikakvih papira, iako bi za njih morali imati recepte. – To ukazuje na mogućnost korištenja tih supstanci u uzgoju goveda i drugih životinja bez kontrole. Također, dok EU ima neke od najstrožih propisa o GMO-u, zahtijevajući dugotrajno odobrenje i obavezno označavanje, zemlje Mercosura su globalni predvodnik u uzgoju GMO usjeva – tvrdi Vešligaj. – Zahtijevali smo, stoga, kroz moj amandman, tzv. "zrcalo klauzule" ("mirror clauses"), inzistirajući na tome da uvezeni proizvod mora biti proizveden poštujući identične standarde kao i domaći proizvodi. Nažalost, taj prijedlog nije usvojen. A zaštitni mehanizmi koje predlaže Europska komisija su nedovoljni! Apeliram na Vladu RH da ne pristaje na ovakav sporazum! – domeće taj eurozastupnik.
Sporazum o partnerstvu između Europske unije i Mercosura uvodi carinske kvote za uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda iz zemalja Mercosura te predviđa ukidanje carina na ostale proizvode, uključujući vina i alkoholna pića. To će, ističe on, narušiti održivost ključnih sektora u EU jer iako kvote ograničavaju količinu uvoza, 99.000 tona govedine i čak 180.000 tona peradi uz niske carine će stvoriti nelojalnu konkurenciju na europskom tržištu. - Proizvođači u zemljama Mercosura koriste masovnu, visokoindustrijaliziranu poljoprivredu s mnogo nižim troškovima proizvodnje, što će potkopati europske cijene i dovesti u pitanje opstanak obiteljskih gospodarstava na kojima se temelji i hrvatska poljoprivreda. Oko 160 000 hrvatskih OPG-ova će biti najjače pogođeno u izravnoj borbi s globalnim korporacijama iz Mercosura koje dominiraju masovnom proizvodnjom – zaključio je Vešligaj.
Otvori KEKS Pay
