Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ljudi odlaze, a budžet za burzu od 2,7 milijardi kuna veći nego ikad prije

Za aktivne mjere na tržištu rada osigurano je 1,6 milijardi kuna, šest puta više nego u vrijeme najgore krize. Tvrtkama je SOR najdraži
04. studenoga 2017. u 20:55 7 komentara 1270 prikaza
bauštela
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Zavod za zapošljavanje iduće će godine raspolagati s pozamašnim budžetom od približno 2,8 milijardi kuna te mu je namijenjeno tri posto više novca nego ove godine. Ljudima koji ostanu bez posla država osigurava novčanu naknadu od najmanje 90 do najviše 450 dana, ovisno o prethodnom stažu. Ukupno je u 2018. godini za tu namjenu izdvojen 861 milijun kuna.

Radnik Roboti prijete Ove vještine će morati imati radnik budućnosti

Troškovi upravljanja burzom su oko 220 milijuna kuna godišnje, a glavnina novca – 1,6 milijardi kuna – usmjerit će se u aktivne mjere na tržištu rada. Gotovo polovica tog iznosa, točnije 750 milijuna kuna trebalo bi stići iz europskih fondova, a ostalo se osigurava iz državnog proračuna.

Takvo stanje do proljeća

Vlada, sindikati i poslodavaci krenuli su u novi krug pregovora o redefiniranju mjera za zapošljavanje, ali polazne su im pozicije prilično udaljene. Uobičajeno za kraj turističke sezone, nezaposlenost od listopada raste i trenutačno na burzi imamo oko 180 tisuća nezaposlenih – 12 tisuća više nego mjesec prije, ali i 30 tisuća nezaposlenih manje nego što ih je bilo u isto vrijeme prošle godine jer ljudi i dalje odlaze iz Hrvatske. Većina od deset trenutačno najjtraženijih zanimanja i dalje dolazi iz uslužnog sektora, a to su konobar, prodavač, čistačica, diplomirani ekonomist, kuhar, kovač, frizer, zidar, odgojitelj i medicinska sestra. Zadnji dan listopada otkaz je dobilo 10.429 radnika, mahom sezonaca, dok je isti dan na socijalna osiguranja prijavljeno samo 925 novozaposlenih radnika. Smanjeno će zapošljavanje trajati sve do proljeća i priprema za novu turističku, poljoprivrednu ili građevinsku sezonu, a do tada bi se trebala znati i nova pravila za državne poticaje na tržištu rada.

Od ulaska u Europsku uniju, Hrvatska izdvaja puno novca za poticajne mjere – gotovo šest puta više nego što je izdvajala u jeku financijske krize kad je bilo više od 300 tisuća nezaposlenih. Sindikatima i mladima okupljenima oko Mreže mladih bode oči masovno zapošljavanje preko stručnog osposobljavanja – koje je besplatno za poslodavce. Ono je posve istisnulo zapošljavanje pripravnika, pa je vraćanje poticaja za pripravnike jedna od tema o kojoj se razgovara.

09042010 zagreb hzz burza zapošljavanje nezaposlenost posao traženje poslovi foto: hrvoje dominic  Eurobarometar Hrvati žele da ih EU zaštiti od nezaposlenosti, a građani EU od terorizma

– Radna će se skupina sastajati svaki petak do kraja godine – kazala je sindikalistica Ana Pezelj.

Poslodavci, dakako, žele većinu budžeta za nezaposlene skrenuti prema sebi, te traže da se maknu ograničenja koja su uvedena u ožujku. Primjerice, nakon ožujka Hrvatski zavod za zapošljavanje nije odobravao stručno osposobljavanje za zanimanja za koja je potražnja veća od ponude: u građevini, farmaciji, informatičkom sektoru, elektrotehnici ili prevodilaštvu.

Ne vode ih kao zaposlene

Ove godine preko stručnog osposobljavanja radi oko 22 tisuće mladih koje država mjesečno plaća 2600 kuna. Poslodavce je pak obvezala da plaćaju naknadu za prijevoz, ali mnogi ne žele ni to nego dostavljaju potvrde o simboličnoj udaljenosti mjesta rada i stanovanja SOR-ovaca.

Prema evidenciji Državnog zavoda za statistiku, u rujnu ove godine bilo je 13 tisuća radnika manje nego prošle godine, no Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ističe da je u njegovoj evidenciji oko 25 tisuća osiguranika više. Razliku uglavnom čine osobe uključene u aktivne mjere, poput stručnog osposobljavanja, jer ih službena statistika ne vodi kao zaposlene.

iseljavanje Crne prognoze Dramatično upozorenje: Slavonija se prazni na nevjerojatan način iseljavanje ZABRINJAVAJUĆE Najcrnji scenarij: 'Hrvatska će 2051. godine imati između 2,5 i 3 milijuna stanovnika' LOŠA SITUACIJA Masovni egzodus iz BiH: Trbuhom za kruhom otišlo najmanje 150 tisuća osoba
Financije
Ja sam PMP
Znate li što je PMP i zašto se u svijetu smatra zlatnim standardom?
  • sdpesticid:

    u svakom pogledu, svakim danom napredujemo sve više, prema inozemstvu..

  • Avatar Čobanković ( mlađi )
    Čobanković ( mlađi ):

    Hrvatska će za 20 godina a možda i prije imati 2 i po milijuna stanovnika

  • miki45:

    novac odlazi na socijale onih koji su dosljaci bosanske penzioneze pa tek oni koji prijavljeni u zagrebu kod familije i dobivaju socijale a nitko ne kontrolira po 50 znalo biti prijavljeno u jednoj sobici u njemackoj kontroliraju a u hr ... prikaži još! mogu pisati reci sta hoce jer nemakontrole prodaju guzicu za casu Pica ili kavicu