Medijalna plaća za kolovoz, isplaćena u rujnu, iznosila je 1245 eura, što znači da polovica zaposlenih zarađuje manje, a druga polovica više od tog iznosa. Prosječna neto plaća 1,5 milijuna zaposlenih u pravnim osobama viša je od medijalne za dvjesto eura i iznosila je 1446 eura, dok su bruto plaće 2015 eura. Kolovoz je donio rast prosječnih bruto plaća za 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec. Međutim, valja napomenuti da Državni zavod za statistiku ne uključuje u svoje izvještaje o prosječnim neto plaćama primanja oko 237 tisuća zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, čije su plaće u pravilu niže, što može utjecati na ukupnu sliku o primanjima.
Plaće iznad prosječne zarađuje oko pola milijuna zaposlenih u pravnim osobama, s tim da gornja desetina zarađuje više od 2222 eura neto, a najslabije plaćena skupina radnika ima plaće do 821 euro neto ili 1047 bruto. Zaokruživanjem statističkih podataka za prvih osam mjeseci Vlada će dobiti jedan od elemenata koji koristi kod određivanja minimalne plaće za sljedeću godinu. Trenutačno traje intenzivna lobistička akcija Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) da se zamrzne minimalna plaća na 970 eura, odnosno da Vlada preskoči njezino povećanje u idućoj godini. HUP to pravda potrebom za jačanjem ulaganja u tehnologiju i povećanim investicijama.
– Minimalna plaća u Hrvatskoj rasla je u posljednjih pet godina za 92 posto, što je ogroman rast i drugi najveći u Europi – kazao je novi predsjednik HUP-a Mislav Balković koji apelira na Vladu da razmotri odgodu daljnjeg povećanja minimalne plaće za jednu godinu kako bi se osigurao prostor za investicije. One su se, kaže, u privatnom sektoru gotovo zaustavile.
Odmah su reagirale tri sindikalne središnjice koje sa svoje strane predlažu da se minimalna plaća poveća za dodatnih 160 eura – na 1130 eura bruto, što bi predstavljalo više od prosječnog nominalnog rasta plaća u ovoj godini od desetak posto. Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), odgovara da je "šteta što poslodavcima nije palo na pamet povećanje investicija svih prijašnjih godina" jer su imali prostora za ulaganja i usvajanje novih tehnologija. Sindikati su izračunali da je neto dobit hrvatskih poduzeća u razdoblju od 2019. do 2024. godine rasla za 112%, dok je prosječna neto plaća rasla za 54%.
Inače, iduće godine u Hrvatskoj se očekuje blaži rast plaća u odnosu na prethodnih pet godina, oko 6 posto na godišnjoj razini, te usporavanje rasta novog zapošljavanja na 1,5 do 1,8 posto. Vlada je u nedavnim pregovorima sa sindikatima javnog sektora ponudila novo povećanje od samo 1 posto od rujna mjeseca 2026., tako da se može reći kako su planovi privatnog i državnog sektora usklađeni.
Prosječne su neto plaće počele znatnije rasti posljednjih pet godina, dobrim dijelom i kao posljedica povećanja minimalne plaće te povišica u javnom sektoru. Ipak, gledajući dulji vremenski period kretanja plaća u tranzicijskim ekonomijama, povećanja su bila sporija nego u Poljskoj, Češkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, a nešto brža nego u Sloveniji, Mađarskoj i Slovačkoj. Usporedbe radi, 2005. godine prosječna bruto plaća u Češkoj bila je 615 eura, u Poljskoj 586 eura, a u Rumunjskoj 267 eura. Prošle godine, te su plaće porasle na 1837 eura, 1900 eura i 1635 eura. Bruto plaće u Sloveniji skočile su s 1157 eura na 2394 eura, a u Hrvatskoj s 844 eura na 1821 euro, pokazuju podaci bečkog Instituta za tranzicijske zemlje (WIIW).
Otvori KEKS Pay
Nema gladnijih zvijeri od hrvatskih poslodavaca.