Nakon rekordnog rasta primanja i eksplozivnog rasta minimalne plaće za čak 92% u pet godina, trošak rada natjerao je poslodavce u prerađivačkoj industriji na zaustavljanje investicija i zatvaranje radnih mjesta, tvrde iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Traže jednogodišnju odgodu novog povećanja minimalne plaće.
– U ime poslodavaca koji stvaraju gotovo 80% hrvatskog BDP-a, apeliramo na Vladu da pri određivanju minimalne plaće za 2026. prioritet bude čuvanje radnih mjesta. Nastavak strelovitog rasta troška rada izravno bi ugrozio radna mjesta, investicije i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, osobito u prerađivačkoj industriji te bi generirao dodatni rast stope inflacije – tvrde iz HUP-a te dodaju kako je, suprotno narativu prisutnom u javnosti kako kompanije izvlače "rekordnu" dobit i slabo plaćaju radnike, realnost sasvim drukčija. Mnoge tvrtke u industriji zbog prebrzog rasta troška rada posluju "na nuli" ili s minimalnim profitnim maržama pa su u dijelovima proizvodne industrije već počela otpuštanja.
Profitabilnost hrvatskih tvrtki niža je od EU prosjeka čak 55%, a dobit koju ostvaruju nije dovoljna za daljnji brzi rast plaća i za nužno investiranje u proizvodne kapacitete i tehnologiju, posebno u radno intenzivnim tvrtkama u prerađivačkoj industriji koje zapošljavaju više od 200 tisuća radnika. Investicije privatnog sektora rasle su samo 0,4% u 2024., što, kako tvrde, govori da su gotovo sve nove investicije zaustavljene. S druge strane, ukupna primanja po zaposlenom povećala su se najviše u EU, rekordnih 72%, odnosno umanjeno za stopu inflacije realno 42%. Realni rast kupovne moći samo lani od čak 21% u Hrvatskoj bio je najviši u EU, a znatno su rasli i depoziti građana na računima u bankama.
– Hrvatska već godinama bilježi gospodarski rast znatno veći od prosjeka EU, što je posljedica političke stabilnosti, promišljenih političkih odluka u prethodnom razdoblju te izdašnih EU sredstava. To je dobrim dijelom posljedica rekordnog rasta primanja zaposlenih i rasta minimalne plaće koji su se dogodili u vrlo kratkom roku, potaknuti i recentnim velikim skokovima plaća u javnom sektoru. Tvrtke zbog toga, naročito u prerađivačkoj industriji, nemaju više prostora za investicije, što ugrožava konkurentnost i dovodi do gubitka radnih mjesta. Ako se trend nekontroliranog rasta plaća nastavi, riskiramo zatvaranje tisuća radnih mjesta i pad konkurentnosti izvoznog sektora – upozorava Mislav Balković, predsjednik HUP-a. Uz jednogodišnju odgodu povećanja minimalne plaće traži se i da se promjena minimalne plaće u budućnosti uredi jasnom i predvidljivom formulom koja bi je automatski, bez pritisaka, iz godine u godinu usklađivala s inflacijom i rastom produktivnosti, kako to čine brojne europske države.
Veliki zaokret: Njemačka uvodi obavezno kartično plaćanje, gotovina odlazi u povijest?
Ovako nisu prijetili niti srpski generli za vrijeme rata. Što želi HUP? Da svi Hrvati odu iz Hrvatske, budući da su plaće koje nude hrvatskim radnicima nedostatne za život u današnjoj Hrvatskoj.