Američka politika prema Iranu ponovno se kreće između diplomacije i prijetnji, a retorika predsjednika Donalda Trumpa mijenja se gotovo iz sata u sat. U petak je tvrdio da je uvjeren kako će za mjesec dana postići sporazum s Teheranom, dok je već danas govorio o žestokim napadima, pa čak i o rušenju režima u Iranu. Ta nedosljednost otvara ključno pitanje: ovisi li sudbina Bliskog istoka – ali i šire globalne sigurnosti – o raspoloženju jednog čovjeka? U regiji je već dobio nadimak Neron, aludirajući na rimskog cara koji je zapalio Rim. Hoće li Trump zapaliti Bliski istok ili će ipak odabrati dogovor? Upravo u tom procijepu između prijetnje i pregovora danas se lomi sigurnosna arhitektura regije, ali i kredibilitet američke vanjske politike koja balansira između diplomacije i sile.
Dok se pregovori između Irana i Sjedinjenih Država nastavljaju, a drugi krug razgovora zakazan je za Ženevu sljedeći utorak, američka vojska paralelno se priprema za rat s Iranom koji bi mogao trajati tjednima, a ne samo jedan dan kao što se dogodilo prošlog ljeta. Dva američka dužnosnika otkrila su da Pentagon razrađuje scenarije trajnih, kontinuiranih operacija koje bi uključivale višestruke valove napada, a ne ograničenu akciju. Riječ je o planovima za dugotrajnu kampanju koja bi mogla potrajati tjednima ako predsjednik Donald Trump naredi napad, što bi potencijalno eskaliralo sukob u nešto daleko opasnije od svega do sada viđenog između dviju zemalja.
Planiranje je, prema istim izvorima, složenije nego ranije. Jedan dužnosnik naveo je da bi američka vojska mogla napasti ne samo iransku nuklearnu infrastrukturu, već i vladine te sigurnosne objekte u okviru kontinuirane kampanje. To znači da bi meta mogli postati zapovjedni centri, komunikacijska infrastruktura i ključne sigurnosne institucije. Drugi dužnosnik upozorio je da Sjedinjene Države u potpunosti očekuju iranski odgovor, što bi dovelo do ciklusa napada i odmazdi tijekom duljeg vremenskog razdoblja.
Trump je u govoru u vojnoj bazi u Sjevernoj Karolini izjavio da vjeruje kako je sporazum moguć, ali je iranski pristup pregovorima opisao kao “težak”. Rekao je da bi usađivanje straha u Teheranu moglo biti nužno kako bi se postiglo mirno rješenje zastoja, sugerirajući da je pritisak jedini način da se situacija razriješi. Istodobno je poručio da bi promjena režima u Iranu mogla biti “najbolja stvar koja se može dogoditi”, ali je naglasio da Washington neće pokrenuti napad ako se postigne pravi dogovor. To je prvi put da je Trump otvoreno izrazio želju za promjenom režima, nakon tjedana u kojima je naglašavao sklonost mirnom pristupu koji opisuje kao “postizanje mira snagom”.
Trump je također izjavio da se najveći svjetski nosač zrakoplova raspoređuje kako bi bio “spreman” u slučaju neuspjeha pregovora. Prema izvješćima, Sjedinjene Države šalju nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford na Bliski istok kako bi podržao udarnu skupinu oko USS Abraham Lincoln, koja se već nalazi u regiji. Pentagon planira poslati dodatne tisuće vojnika, borbene zrakoplove, razarače s navođenim projektilima i drugu vatrenu moć sposobnu za pokretanje i obranu od napada. Takva koncentracija snaga jasno pokazuje da se Washington priprema za mogućnost dugotrajnog vojnog sukoba koji bi mogao trajati tjednima.
Rizici rastu iz dana u dan. Stručnjaci upozoravaju da bi operacija protiv Irana bila daleko opasnija nego prethodne američke intervencije u regiji, s obzirom na iranski raketni arsenal i sposobnost uzvrata. Iranska revolucionarna garda već je upozorila da bi, ako se pokrenu napadi na iranski teritorij, mogla uzvratiti napadima na bilo koju američku vojnu bazu u regiji. Takav razvoj događaja otvorio bi mogućnost šireg regionalnog rata.
Iran je, s druge strane, nagovijestio da je spreman razgovarati o ograničenjima svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija, ali je isključio povezivanje tog pitanja s balističkim projektilima. Uoči drugog kruga pregovora u Ženevi, Teheran je ponovio da se o pitanju projektila ne može pregovarati. Tajnik iranskog Vrhovnog nacionalnog vijeća obrane Ali Shamkhani naglasio je da “program projektila spada unutar crvenih linija i nije otvoren za pregovore”. Također je potvrdio da će njegova zemlja “snažno, odlučno i proporcionalno odgovoriti na svaku agresiju usmjerenu na nju”. Nadalje, Shamkhani je ustvrdio da “Izrael nije sposoban poduzeti bilo kakvu akciju bez izravne američke podrške”, čime je dodatno zaoštrio retoriku i jasno dao do znanja da Teheran Washington smatra ključnim akterom svake potencijalne eskalacije.U međuvremenu
Očekuje se da će iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi otputovati u Ženevu na novi krug razgovora s američkim izaslanstvom koje predvodi Steve Witkoff, uz prisutnost Jareda Kushnera. Diplomacija tako i dalje traje, ali paralelno s njom traje i ozbiljna vojna priprema.
Analitičari su uvjereni, kako Trump igra dvostruku igru, nudi dogovor, ali istodobno podiže ulog do razine otvorene prijetnje dugotrajnim ratom. Ako pregovori uspiju, predstavit će to kao dokaz učinkovitosti pritiska. Ako propadnu, američka vojska već je spremna za operacije koje bi mogle trajati tjednima i destabilizirati cijeli Bliski istok. U tom scenariju, pitanje hoće li Trump “zapaliti” regiju više neće biti retoričko, nego realna geopolitička prijetnja s potencijalno globalnim posljedicama.
Otvori KEKS Pay
Danas je ma rozim pelenama pa ga žuljaju