Hrvatska je spremna ugostiti djecu iz Gaze kako bi im barem malo pomogla i pružila predah od ratnih zbivanja i strašne situacije u kojoj žive u sklopu humanitarne pomoći koja se pruža tom području. Ako se za to stvore uvjeti, Hrvatska će otvoriti svoja vrata djeci iz Gaze kao što ih je otvorila i djeci iz Ukrajine, s naglaskom na psihosocijalnu pomoć i edukaciju o opasnostima od eksplozivnih naprava. U tome Hrvatska ima iskustvo iz Domovinskog rata te posjeduje međunarodno priznato znanje u području protuminskog djelovanja, koje se provodi u okviru programa MVEP-a, u suradnji s ostalim relevantnim resornim državnim tijelima. Odluka i dogovor o takvom potezu, kažu nam, pokazuje kako hrvatska Vlada, kao i u slučaju Ukrajine, nastavlja djelovati s ciljem da pomogne onim najranjivijima – djeci.
Milijuni eura potpore
Dok se vode rasprave o političkom rješenju pitanja Izraela i Palestine, Hrvatska je za sada suzdržana u pogledu priznavanja Palestine, no kad je riječ o humanitarnoj strani sukoba, prilično obilno pomaže Gazi. U svibnju je tako Vlada donijela odluku o upućivanju dodatne žurne humanitarne pomoći UNICEF-u za djecu i ostalo civilno stanovništvo Gaze u iznosu od milijun eura u 2025. godini. Ta financijska sredstva osigurat će se preraspodjelom unutar proračuna Ministarstva vanjskih i europskih poslova za 2025. i projekcijama za 2026. i 2027. godinu. Do tada je Vlada već dala nešto manje od tri milijuna eura potpore.
Što se tiče političkog dijela, u čemu postoji neslaganje na političkoj sceni, jer i predsjednik Zoran Milanović, koji smatra da Palestinu treba priznati, u Vladi su, nakon najave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o priznanju Palestine u rujnu, naveli kako pozorno prate sve relevantne međunarodne inicijative, uključujući i Macronovu najavu te slične poteze pojedinih europskih država te da je potreba za rješenjem izraelsko-palestinskog sukoba sve hitnija i sveprisutnija tema međunarodnih odnosa.
– Vjerujemo da je jedino održivo rješenje izraelsko-palestinskog sukoba ono koje uključuje uspostavu dviju država – Izraela i Palestine – koje bi postojale jedna uz drugu, u miru, sigurnosti i međusobnom priznanju. To rješenje mora proizići kroz dijalog, pregovore i uz snažnu podršku međunarodne zajednice – smatraju u Vladi ističući da je priznanje Palestine važno političko pitanje i pozivaju da EU o tome donese usklađenu odluku.
Hrvatski je stav na Međunarodnoj konferenciji o mirnom rješenju palestinskog pitanja i provedbi dvodržavnog rješenja u sjedištu UN-a ponovio državni tajnik iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, također navodeći da je smo spremni prihvatiti djecu iz Gaze. Naglasio je da Hrvatska zagovara rješenje o dvjema državama kao jedino održivo rješenje, a koje treba postići političkim putem, pregovorima i dijalogom između Izraela i Palestine, te uz pomoć međunarodne zajednice.
Matušić je rekao da je prvi preduvjet na tom putu postizanje primirja, a kako ne bi bilo daljnjih stradanja civila u Gazi te kako bi humanitarna pomoć mogla biti dostavljena stanovništvu u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, a taoci koji su još uvijek u Hamasovu zatočeništvu bili bezuvjetno pušteni na slobodu te pozdravili napore SAD-a, Egipta i Katara u postizanju primirja, a što je prvi korak prema dugotrajnom miru na Bliskom istoku, naglasivši kako Izrael i Palestina imaju pravo na život u miru i sigurnosti te uz međusobno priznanje.
Katastrofalna humanitarna situacija u Gazi pogoršala se od propasti primirja između Izraela i Hamasa u ožujku, a najviše pate i umiru djeca, upozorio je prije nekoliko dana UNICEF. – Cijela populacija od više od dva milijuna ljudi u Gazi ima otežan pristup hrani. Svaka treća osoba nije jela danima, a 80 posto svih prijavljenih smrtnih slučajeva od gladi odnosi se na djecu – rekli su iz agencije.
Od srpnja 2025. više od 320.000 djece, što je ukupna populacija mlađih od pet godina u Pojasu Gaze, izloženo je riziku od akutne pothranjenosti, a tisuće pate od teške akutne pothranjenosti, njezina najsmrtonosnijeg oblika. Dojenčad nema pristup čistoj vodi, zamjeni za majčino mlijeko i terapijskoj prehrani. U lipnju je 6500 djece primljeno na liječenje od pothranjenosti, što je najveći broj od početka sukoba. Srpanj bilježi još veće brojke, 5000 djece primljeno je samo u prva dva tjedna. S manje od 15 posto osnovnih prehrambenih usluga koje trenutačno funkcioniraju, rizik od smrti povezanih s pothranjenošću među dojenčadi i malom djecom veći je nego ikad prije, upozoravaju iz te UN-ove agencije.
Nema dogovora
EU se ovoga tjedna nije uspio složiti u vezi s predloženom blokadom izraelskog pristupa znanstvenom i istraživačkom programu Horizon, što bi bile prve “sankcije” zbog kršenja humanitarnih normi, posebno zbog blokada humanitarne pomoći. Konkretno, predložena suspenzija iz programa Horizon odnosit će se na onemogućavanje pristupa izraelskim malim poduzećima Europskom vijeću za inovacije i njegovu akceleratoru, vrijednom 10,1 milijardi eura. Prijedlog Europske komisije dobio je potporu jedne skupine veleposlanika EU tijekom tehničkog sastanka u Bruxellesu. Mađarska, Austrija, Bugarska i Češka odbile su suspenziju, dok je nekoliko zemalja, uključujući Njemačku, tijekom sastanka izjavilo da im je potrebno više vremena za proučavanje detalja.
Predsjedništvo Vijeća EU, koje trenutačno drži Danska, očekuje se da će uskoro sazvati radnu skupinu za raspravu o tehničkim detaljima. Ako bude postignuta kvalificirana većina, bit će sazvan novi sastanak za glasanje o prijedlogu, unatoč ljetnoj stanci i prije neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova. Razgovori o suspenziji Izraela dolaze nakon sporazuma između EU i Izraela o poboljšanju pristupa hrani i medicinskoj pomoći u Gazi i nakon zaključka da je Izrael prekršio Članak 2. svog sporazuma s EU, koji se odnosi na poštovanje ljudskih prava.
Otvori KEKS Pay
Kome je samo na pamet pala ta ideja, od toliko puno bližih arapskih država i teritorijalno i po mentalitetu, dovlačiti tu djecu u Evropu???