U povodu Svjetskog dana zdravlja, Eurostat je objavio podatke kako građani Europske unije percipiraju vlastito zdravlje, no prema njima Hrvatska ne stoji nimalo dobro.
Vodeći smo u EU po postotku građana, njih 13,4 posto, u dobi od 25 do 64 godine, koji su svoje zdravlje ocijenili lošim ili vrlo lošim. Nakon nas svoje zdravlje najlošijim su ocijenili Mađari i Portugalci, među kojima 11,4 posto odnosno 11,3 posto građana smatra da im je zdravlje loše ili vrlo loše.
Inače, oko tri četvrtine građana EU u prosjeku svoje zdravlje doživljava vrlo dobrim ili dobrim, a tek njih sedam posto lošim ili vrlo lošim. I stupanj obrazovanja, sudeći prema podacima Eurostata, utječe na zdravstveno stanje, jer 85 posto visokoobrazovanih svoje zdravlje doživljava dobrim ili vrlo dobrim, dok to isto misli tek nešto više od 60 posto stanovništva s niskom razinom obrazovanja. Očito je da standard života, koji je u prosjeku bolji kod visokoobrazovanih, utječe na kvalitetu života a time i na zdravlje.
Podaci Eurostata samo potkrepljuju dosadašnja istraživanja, jer smo i prema lanjskim podacima o kvaliteti života, tada uz Litavce i Letonce, svoje zdravlje ocijenili najlošijim u Europskoj uniji. Bilo bi dobro da je to zato što pri procjenjivanju svog stanja volimo biti skromni, pa zato ne mislimo da nam je zdravlje vrlo dobro.
>> Svugdje plaćaju preglede oni koji nisu hitni, a žele se hitno pregledati
