Države EU privukle su 475 tisuća stranih studenata i istraživača izvan EU u 2024., prema podacima Eurostata, a Hrvatska njih 522! Inače, Hrvatska se te godine nalazila u vrhu EU nakon Malte i Cipra po broju izdanih prvih dozvola boravka strancima izvan Unije s obzirom na broj stanovnika, a na začelju smo po privlačenju stranih studenata i istraživača.
Od ukupno 475.138 tisuća dozvola za studiranje i istraživanje, koliko ih je izdano stranim državljanima izvan EU, gotovo trećina otpada na Njemačku koja je izdala 131 tisuću dozvola za boravak stranim studentima i istraživačima. Nakon Njemačke najviše studenata i istraživača izvan EU privukla je Francuska (118.430), Španjolska (59.384), Nizozemska (25.961) te Mađarska (22.132). Na suprotnoj strani ljestvice su Estonija (782), Hrvatska (522) i Irska (400) i Grčka (0). Usporedbe radi, Slovenija, koja je gotovo dvostruko manja po broju stanovnika, privukla je pet puta više stranih studenta i istraživača (2568) izvan Unije od nas.
Plava karta EU
U 2024. najviše je stranih studenata i istraživača u EU bilo iz Indije (53.000), Kine (44.000), Maroka (23.000) i Sjedinjenih Američkih Država (22.000). Posljednjih godina ukupan broj dozvola boravka građanima izvan EU u svrhu studiranja, istraživanja i srodnih aktivnosti poput pripravništva raste jer su primjerice 2022. izdane 421.974 takve dozvole boravka.
Također, u 2024. godini 78 tisuća visokokvalificiranih radnika izvan EU dobilo je Plavu kartu EU odnosno dozvolu za rad i boravak za visokokvalificirane strance izvan EU. U privlačenju visokokvalificiranih radnika opet prednjači Njemačka u koju su s Plavom kartom EU došla 56.252 stranca. Slijede Poljska (5853) Mađarska (2942) i Francuska (2775). Hrvatska je privukla 1190 visokokvalificiranih radnika izvan EU što je mali broj s obzirom na to da smo 2024. izdali ukupno 197.891 dozvolu za boravak i rad državljanima izvan EU odnosno radnih dozvola. Hrvatsko gospodarstvo i dalje najviše traži slabije obrazovane radnike dok je privlačenje stranih studenata i visokokvalificiranih radnika slabašno. U 2024. najmanje stranih državljana dobilo je pravo boravka u EU putem Plave karte u Grčkoj (95), Švedskoj (62), Estoniji (41), Slovačkoj (32) i Portugalu (16), dok u Cipar nitko nije ušao s Plavom kartom. No Cipar je privukao oko 3500 stranih studenata i istraživača. Državljani Indije dobili su najviše Plavih karata EU u 2024. (16.300), slijede Rusi (6700), Turci (5600) i Kinezi (4600), Bjelorusi (3533), Ukrajinci (3524) i Iranci (3503).
4,6 milijuna dozvola boravka
Ukupno je u EU u 2024. više od 4,6 milijuna građana izvan EU dobilo dozvolu za boravak i rad u Europskoj uniji, a u koje se ne ubrajaju dozvole za boravak tražiteljima azila. Dvije trećine tih dozvola (3,1 milijun), odnosilo se na produljenja postojećih dozvola za boravak i rad. Preostala trećina, odnosno 1,5 milijuna dozvola boravka, prvi je put izdana građanima izvan EU.. Najveći broj radnih dozvola izdale su tri zemlje, i to Portugal (1,214.086), Francuska (993.247) i Španjolska (644.194).
Otvori KEKS Pay
sobarica mora imati najmanje završen fakultet. konobar barem 3 godine po bolonji... nosač ležaljki na plaži bez neke nekad više škole nikako. kuhar, to svi znamo, doktor znanosti. berač mandarina, sigurno mora srednju imati. pranje guzica po staračkim domovima, ne dolazi u obzir ako nemaš završen medicinski fakultet, u nekim slučajevima i stručni studij fizijatrije... bauštela, sigurno svi dipl ing građevine i arhitekture, za razvlačiti žice po bužirima dipl ing elektrotehnike. eu školuje inženjere koje onda amer besplatno uzme. kakve koristi nama od tzv. besplatnog školstva? dal liječnici rade za male novce, a platili smo im najskuplji studij.