Države EU privukle su 475 tisuća stranih studenata i istraživača izvan EU u 2024., prema podacima Eurostata, a Hrvatska njih 522! Inače, Hrvatska se te godine nalazila u vrhu EU nakon Malte i Cipra po broju izdanih prvih dozvola boravka strancima izvan Unije s obzirom na broj stanovnika, a na začelju smo po privlačenju stranih studenata i istraživača.
Od ukupno 475.138 tisuća dozvola za studiranje i istraživanje, koliko ih je izdano stranim državljanima izvan EU, gotovo trećina otpada na Njemačku koja je izdala 131 tisuću dozvola za boravak stranim studentima i istraživačima. Nakon Njemačke najviše studenata i istraživača izvan EU privukla je Francuska (118.430), Španjolska (59.384), Nizozemska (25.961) te Mađarska (22.132). Na suprotnoj strani ljestvice su Estonija (782), Hrvatska (522) i Irska (400) i Grčka (0). Usporedbe radi, Slovenija, koja je gotovo dvostruko manja po broju stanovnika, privukla je pet puta više stranih studenta i istraživača (2568) izvan Unije od nas.
Plava karta EU
U 2024. najviše je stranih studenata i istraživača u EU bilo iz Indije (53.000), Kine (44.000), Maroka (23.000) i Sjedinjenih Američkih Država (22.000). Posljednjih godina ukupan broj dozvola boravka građanima izvan EU u svrhu studiranja, istraživanja i srodnih aktivnosti poput pripravništva raste jer su primjerice 2022. izdane 421.974 takve dozvole boravka.
Također, u 2024. godini 78 tisuća visokokvalificiranih radnika izvan EU dobilo je Plavu kartu EU odnosno dozvolu za rad i boravak za visokokvalificirane strance izvan EU. U privlačenju visokokvalificiranih radnika opet prednjači Njemačka u koju su s Plavom kartom EU došla 56.252 stranca. Slijede Poljska (5853) Mađarska (2942) i Francuska (2775). Hrvatska je privukla 1190 visokokvalificiranih radnika izvan EU što je mali broj s obzirom na to da smo 2024. izdali ukupno 197.891 dozvolu za boravak i rad državljanima izvan EU odnosno radnih dozvola. Hrvatsko gospodarstvo i dalje najviše traži slabije obrazovane radnike dok je privlačenje stranih studenata i visokokvalificiranih radnika slabašno. U 2024. najmanje stranih državljana dobilo je pravo boravka u EU putem Plave karte u Grčkoj (95), Švedskoj (62), Estoniji (41), Slovačkoj (32) i Portugalu (16), dok u Cipar nitko nije ušao s Plavom kartom. No Cipar je privukao oko 3500 stranih studenata i istraživača. Državljani Indije dobili su najviše Plavih karata EU u 2024. (16.300), slijede Rusi (6700), Turci (5600) i Kinezi (4600), Bjelorusi (3533), Ukrajinci (3524) i Iranci (3503).
4,6 milijuna dozvola boravka
Ukupno je u EU u 2024. više od 4,6 milijuna građana izvan EU dobilo dozvolu za boravak i rad u Europskoj uniji, a u koje se ne ubrajaju dozvole za boravak tražiteljima azila. Dvije trećine tih dozvola (3,1 milijun), odnosilo se na produljenja postojećih dozvola za boravak i rad. Preostala trećina, odnosno 1,5 milijuna dozvola boravka, prvi je put izdana građanima izvan EU.. Najveći broj radnih dozvola izdale su tri zemlje, i to Portugal (1,214.086), Francuska (993.247) i Španjolska (644.194).
Otvara se najmoderniji i tehnološki najnapredniji planetarij u Hrvatskoj, pogledajte kako izgleda