Hrvati podržavaju članstvo svake zemlje kandidatkinje za Europsku uniju u većem postotku nego što je to prosjek podrške u svim državama članicama EU zajedno. To vrijedi i za podršku Hrvata članstvu Srbije: 51 posto ispitanika u Hrvatskoj odgovara da podržava članstvo Srbije u EU čim ta zemlja ispuni sve uvjete za članstvo. Prosjek podrške po tom pitanju za Srbiju u cijeloj Europskoj uniji, odnosno u svih 27 država članica zajedno, jest 47 posto.
To su podaci iz najnovijeg Eurobarometra, opsežnog istraživanja javnog mnijenja koje je ove godine bilo fokusirano i na pitanja o daljnjem proširenju Unije. Istraživanje je provedeno i u samim zemljama kandidatkinjama, ne samo u svim državama članicama Unije, a taj dio pokazuje daljnji pad ionako niske razine potpore među građanima Srbije za članstvo u Europskoj uniji.
Samo 33 posto ispitanika u Srbiji glasalo bi za članstvo na referendumu o ulasku u EU, što je manje od prošlogodišnjih 38 posto. U drugim zemljama kandidatkinjama ispitanici na to pitanje o članstvu svoje zemlje u EU odgovaraju u puno većem postotku pozitivno: čak 91 posto u Albaniji, 74 posto u Gruziji, 70 posto u Sjevernoj Makedoniji, 70 posto u Ukrajini, 67 posto u Bosni i Hercegovini, 64 posto u Crnoj Gori, 63 posto u Moldaviji.
– Možda je nizak postotak u Srbiji posljedica istodobnog razočaranja građana Srbije i u Vučićevu vlast i u ponašanje Europske unije – kaže europarlamentarac Tonino Picula (SDP), izvjestitelj EP-a za Srbiju. Gordan Bosanac, zastupnik Možemo u Europskom parlamentu, također smatra da se pad podrške među Srbima za članstvo njihove zemlje u EU događa i zbog politike Europe prema Vučiću, odnosno izostanka jasne osude Vučićeve represije nad studentskim prosvjedima, kaže. – Daljnji pad podrške članstvu u EU u samoj Srbiji jako je loša vijest ponajprije za građane Sbrije, a onda i za regiju – kaže Bosanac.
Među državama članicama Europske unije najveći postotak ispitanika podržava članstvo Srbije (nakon ispunjenja uvjeta) u Grčkoj, Cipru, Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji (svugdje je između 60 i 70 posto ispitanika “za”), kao i u Švedskoj, koja je specifična jer njezini građani toliko podržavaju proširenje EU da daju najveće postotke na pitanja o članstvu svih kandidatkinja. Primjerice, 81 posto Šveđana podržava i članstvo BiH u EU, dok je europski prosjek po tom pitanju 48 posto, a Hrvatska je, nakon Švedske, druga s najvećim postotkom podrške ispitanika ulasku BiH u EU – 74 posto.
Bosna i Hercegovina od svih zemalja kandidatkinja dobiva najbolji postotak među Hrvatima. Nakon nje, Hrvati se najpozitivnije izražavaju o članstvu Sjeverne Makedonije u EU (69 posto Hrvata podržava to), pa Crne Gore (68 posto Hrvata podržava, po ispunjenju uvjeta), zatim Ukrajine (66 posto), pa Kosova (62 posto), pa Moldavije (60 posto), pa Albanije (58 posto), pa Turske (57 posto), pa Gruzije (57 posto) i na kraju Srbije (već spomenutih 51 posto Hrvata odgovara da bi podržalo njezino članstvo u EU ako zadovolji sve uvjete).
– Istraživanje pokazuje koliko je Hrvatima u Hrvatskoj stalo do toga da Bosna i Hercegovina uđe u Europsku uniju i koliko su Hrvati svjesni svih napora koji se u tom smislu poduzimaju. Meni su to lijepi rezultati i pokazuju realnu sliku. Hrvatski građani pokazuju dobronamjernost i nesebičnost - komentirala je Željana Zovko, HDZ-ova europarlamentarka.
Među državama članicama, Srbija najmanju podršku ispitanika za članstvo u EU uživa u Njemačkoj i Austriji. Po 39 posto ispitanika u tim zemljama glasalo bi za ulazak Srbije u EU po ispunjenju uvjeta. Nakon njih, najmanji postotak podrške članstvu Srbije u EU bilježi se među ispitanicima u Italiji (40 posto). U Mađarskoj, čiji premijer Viktor Orban javno govori da Srbiju treba što prije primiti u članstvo Europske unije, 54 posto ispitanika podržava to članstvo, a 40 posto ne podržava. Mađarska je, inače, država članica s najmanjim postotkom podrške građana ideji članstva Ukrajine u EU: 30 posto Mađara je za to, dok je prosjek u svih 27 članica EU 52 posto.
Među ispitanicima u Srbiji, na pitanje o tome kada očekuju da će Srbija postati članica Europske unije, čak 45 posto njih odgovara s “nikad”. Daljnjih 26 posto odgovara s “za 5 do 15 godina”, 12 posto njih smatra da će se to dogoditi ali u razdoblju duljem od 15 godina, a 10 posto njih smatra da će se ulazak u EU dogoditi u sljedećih 5 godina.
Daleko manje ispitanika u Srbiji odgovara da ima sklonost vjerovati Europskoj uniji (38 posto) nego što odgovara da je sklono vjerovati Rusiji (59 posto) ili Kini (57 posto).
Rezultati Eurobarometra objavljeni su u utorak, a istraživanje je obavljeno osobnim anketiranjem između veljače i lipnja ove godine. U srijedu je, inače, u Bruxellesu održana i zanimljiva tribina na kojoj se razgovaralo o šansama Srbije za članstvo u Europskoj uniji. Domaćin tribine bio je think-tank institut Centar za studije europskih politika (CEPS), a jedan od oporbenih lidera u Srbiji, predsjednik stranke Srbija centra (SRCE) Zdravko Ponoš, ovako je opisao režim predsjednika Aleksandra Vučića i odnos Europske unije prema njemu:
– Vučić mora biti tretiran na sasvim drukčiji način nego do sada. Ne može ga se više uvažavati kao demokratskog europskog lidera. On to nije. On je autokrat i nema nikakvog razloga da ima drukčiji tretman od Lukašenska. Figurativno rečeno, Vučić je kao pijanac koji odbija priznati da je pijanac. Tuče ženu i djecu, raskućuje, ali sad su djeca porasla i suprotstavila su mu se. Najmanje što očekuju od susjeda, od Europe, jest da više ne poziva za stol takvog nasilnog oca i da mu ne plaća piće. Očekuju da se susjedi ne prave da ne vide nasilje u obitelji i da bar upale reflektore dok se ukućani bore s nasilnikom – rekao je Ponoš, a prenosi SRCE u priopćenju koje citira televizija N1.
Otvori KEKS Pay
Slažem se sa Srbima 100%. Također se nadam da se Srbija 'nikada' neće pridružiti EU. Mi Hrvati bismo, ako je moguće, trebali zaustaviti sve srpske pokušaje da postanu članovi. Ali sve te milijarde koje Srbija dobiva u 'socijalnim naknadama' odd EU? Ne bi li im bilo bolje da se umjesto toga okrenu Rusiji i mole za novac od njih?