Dosad se iskristalizirao da turistima na Jadranu ponajviše smetaju visoke cijene u restoranima, kafićima, trgovinama... Uostalom, da im je smještaj preskup, ne bi ni dolazili, ali Hrvatska udruga turizma dodatno podastire analizu prema kojoj hoteli nisu pretjerivali s poskupljenjima. S obzirom na to da se najskuplji hoteli najbrže pune, možda bi im na tržištu prošle i više cijene, ali, stoji u priopćenju HUT-a, s poskupljenjima od 4,6 posto prema lani iz prvih šest mjeseci u biti su pratili kretanje cijena hotelskog smještaja mediteranske EU konkurencije.
Međutim, ključni troškovi istodobno su im rasli dvostruko više nego kod konkurenata. Troškovi rada domaćim su hotelima porasli 11,7 posto, dok je prosjek EU mediteranske konkurencije 4,2 posto, cijene hrane rasle su pet posto, a prosjek EU mediteranske konkurencije iznosi 2,6 posto, pokazala je analiza HUT-a temeljena na podacima Eurostata. Podaci za prvih šest mjeseci ove godine, poručuju iz te udruge, samo potvrđuju trendove koji su izraženi treću godinu zaredom.
Najviše je pritom porastao trošak rada koji u domaćoj smještajnoj i ugostiteljskoj industriji u posljednje četiri godine raste dvoznamenkastim stopama (11,3 posto u 2022., 15 posto u 2023., 13,6 posto u 2024. i 11,7 posto u 2025.), što je znatno više od EU mediteranske konkurencije, gdje prosječan porast ni u jednoj od tih godina nije prelazio 7,5 posto. Što se tiče hrane, veći rast cijena hrane u prvoj polovici godine od Hrvatske je imala samo Slovenija (5,7 posto), dok od ostalih promatranih zemalja nitko nema rast veći od četiri posto, dok primjerice Cipar bilježi čak pad cijena hrane od 0,2 posto.
– Cijene hotelskog smještaja u Hrvatskoj su i prošle i ove godine rasle manje od rasta ključnih troškova u hotelijerstvu, a troškovi u domaćem hotelijerstvu nastavljaju rasti brže od mediteranske konkurencije, što slabi poziciju domaćih hotelijera u odnosu na konkurenciju. Padajuća profitabilnost sektora umanjuje njegov investicijski potencijal i atraktivnost ulaganja u hotele u Hrvatskoj, a to narušava konkurentnost cijeloga domaćeg turizma s obzirom na to da hotelski sektor generira puno dulji turistički promet i veću prosječnu potrošnju, razvija lokalne destinacije, kreira cjelogodišnja radna mjesta i otvara mogućnosti za razvoj dodatnih biznisa povezanih s turizmom, ali i znatno manje opterećuje lokalnu infrastrukturu.
– Hrvatska s najlošijom smještajnom strukturom na Mediteranu, sa samo 9,5 posto hotelskog smještaja u ukupnom kapacitetu, treba potaknuti znatno više investicija u hotelski sektor jer potražnja za takvim smještajem iz godine u godinu raste pa je popunjenost hotela najviše kategorije u špici ove sezone, što znači i po najvišim cijenama, iznad 90 posto – ističe Veljko Ostojić, direktor HUT-a.
FOTO Bajkovita kuća u srcu Premanture: Ima pogled na more i vrt prepun voćki, evo koja joj je cijena