Zbog mraza i niskih temperatura proglašeno je stanje elementarne nepogode u Osječko-baranjskoj županiji. Šteta se procjenjuje na gotovo 152 milijuna kuna, a ta će brojka, strahuje se, u konačnici biti i veća.
Stradali su šećerna repa, vinogradi i voćke, i to i do čak 100 posto. Najviše su pogođene voćke. Mraz i hladnoća početkom proteklog tjedna, kada živa u termometru nije prelazila devet stupnjeva, poharali su 6767 hektara površine.
– Štetu je prijavilo 39 jedinica lokalne samouprave, samo tri nisu – priopćio je župan Vladimir Šišljagić koji je jutros proglasio "još jednu elementarnu nepogodu". Lokalna povjerenstva za procjenu štete imaju rok od 60 dana da dostave točne podatke o posljedicama nepogode. No, taj rok im neće, kažu u županiji, biti lako ispoštovati, a za to krive resornog ministra Tihomira Jakovinu.
– Bez obzira što im od danas teče rok za podnošenje izvještaja županijskom povjerenstvu, oni neće moći izaći na teren i popisivati štetu jer naš ministar i državno povjerenstvo nisu propisali pravila igre za ovu godinu – istaknuo je dožupan Željko Kraljičak. Ministarstvo, objasnio je, nije odredilo visinu prinosa po pojedinoj proizvodnji te cijenu.
– Ako naši proizvođači ministra poljoprivrede nazivaju elementarnom nepogodom, onda vjerujem da je to zato što nije ponudio ništa novo. Već je četiri mjeseca u fotelji ministra, a nije izašao ni sa strategijama, ni s programima – izjavio je Kraljičak.
Porast cijena hrane zbog velikih šteta dožupan ipak ne očekuje. Ističe kako je Hrvatska potrebe svog tržišta zadovoljila s manje od 30 posto vlastite proizvodnje,a ostalo je "pokriveno" uvozom.
– Ako uvoznici ne budu bahati, vjerujem da neće ići u tom smjeru da ostvare ekstraprofit na teret siromašnog stanovništva – kazao je. Apelirao je na sve koji odlučuju o sudbini proizvođača, od onih zaduženih za reprograme kredita do Porezne uprave, da uvaže odluku o proglašenju elementarne nepogode i tešku situaciju u kojoj su se poljoprivrednici u Slavoniji i Baranji zatekli.
– Suša iz 2011. godine samo se nastavila, na pšenici su 20 do 30 posto štete i na rubu smo proglašavanja nepogode i iz tog razloga. Ova godina može biti jedna od najlošijih za poljoprivrednu proizvodnju – strahuje Kraljičak
