Predsjednika saborskog Odbora za pravosuđe Nikolu Grmoju pitali smo kad će biti sazvana sjednica Odbora za pravosuđe na koju bi trebali biti pozvani kandidati za predsjednika Vrhovnog suda kako bi Odbor o kandidatima dao svoje mišljenje predsjedniku Republike. Grmoja nam je odgovorio da će sjednica biti sazvana nakon što dobije očitovanje ravnatelja USKOK-a Svena Miškovića o zahtjevu u kojem ga traži da se očituje o istinitosti navoda da je sutkinja Mirta Matić, tijekom provođenja USKOK-ovih tajnih mjera 2019. godine nad njezinim bivšim suprugom Tomom Ricovom vezano za aferu "Advent" odavala povjerljive podatke. Naime, informacije o tome objavio je tjednik 7dnevno tvrdeći da je sutkinja "upala" u tajne mjere jer je koristila mobitel bivšeg supruga pa je tako stjecajem okolnosti od informatičara MUP-a iz afere Advent saznala da je Ricov bio pod tajnim mjerama što je prenijela sestri bivšega supruga. Sutkinja Matić tu je objavu demantirala u Jutarnjem listu ustvrdivši da od razvoda ne kontaktira s bivšim suprugom, da sve vrijeme koristi vlastiti mobitel, te da je protekle četiri godine više puta o tome davala iskaz isključivo kao svjedokinja. Zbog toga smo i u Večernjem listu tumačili da se te okolnosti u postupku izbora moraju raščistiti radi same kandidatkinje, ali i Vrhovnog suda i hrvatskog sudstva. Na općoj sjednici Vrhovnog suda sutkinja Matić je jedina dobila pozitivno mišljenje i to 22 od 28 sudaca Vrhovnog suda, ali pri tome ne znamo jesu li im bile poznate sve okolnosti iz afere Advent ili im je bilo dovoljno saznanje da se protiv sutkinje ne vodi nikakav kazneni ili stegovni postupak. Unatoč tome, nužno je ispitati jesu li postojale okolnosti koje ipak dovode u pitanje njezin integritet za obavljanje najviše funkcije u sudbenoj vlasti. Javnost bi o tome trebala dobiti jasan odgovor tako da se u slučaju izbora Mirte Matić to pitanje zauvijek riješi i stavi ad acta.
Uz kandidaturu sutkinje Matić veže se još jedna kontroverza, a to je činjenica da se po izjavi predsjednika Zorana Milanovića kandidirala nakon što je s njim o tome razgovarala, a zatim i s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem. Premijer je potvrdio razgovor, ali i demantirao predsjednika Milanovića da je Matić dobila a priori podršku. Plenković je novinarima rekao da kandidatkinju ranije nije poznavao, primio ju je i saslušao kad se htjela s njim konzultirati, te joj je rekao da se može javiti kao svatko drugi. Ispada da su konzultacije bile gubljenje vremena. Premijer je naglasio da će svi kandidati proći propisanu proceduru nakon što i nadležni Odbor za pravosuđe sasluša svih troje kandidata i o njima iznese svoje mišljenje. Predsjednik Vlade rekao je da je tako na razgovor primio i Radovana Dobronića. To nije nezakonito, ali je s gledišta jednakosti kandidata nepravedno. Tek sada doznajemo da se to u postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda uobičajilo i postalo ne(pro)pisana praksa. Da je taj običaj bio poznat prof. dr. sc. Aleksandri Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu i zagrebačkom odvjetniku dr. sc. Šimi Saviću možda bi i oni koristili mogućnost da prije kandidature ćaskaju s predsjednikom države i Vlade pa bi možda u tom slučaju zaključili da je besmisleno na hrvatskoj političkoj sceni glumiti kandidacijsku lutku u predstavi u kojoj je zakonska procedura samo "demokratska" kulisa.
FOTO Prve fotografije s mjesta pada Air Tractor: Bio je u plamenu
Otvori KEKS Pay
Što če sad reći vuci batina.