Osim u Vukovaru, između 3,56 i i 6,55 eura bit će skuplji mjesečni računi za grijanje u gradovima koji se griju na toplane. Riječ je o Zagrebu, Osijeku, Sisku, Karlovcu i Rijeci, a ovaj izračun u eurima odnosi se na "prosječno kućanstvo", odnosno na stan od 60 četvornih metara. U postocima, grijanje u sezoni 2025./2026. bit će skuplje oko 9%, izračunala je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA).
Na temelju metodologije
HERA je donijela je nove odluke koje će direktno utjecati na troškove grijanja za građane, a iako su promjene cijena u postocima različite ovisno o gradu, ključno je razumjeti metodologiju koja se koristila za izračun ovih novih tarifa jer ona pomaže objasniti zbog čega su cijene skočile i tko će zapravo osjetiti najveći udarac. Za početak, HERA je odluku donijela prema Metodologiji utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za proizvodnju i distribuciju toplinske energije, koja je regulirana posebnim propisima. Ova metodologija omogućuje reguliranje cijena na temelju troškova koje proizvođači i distributeri energije imaju za proizvodnju, distribuciju i isporuku toplinske energije. Ključni faktori koji utječu na iznos tarifa uključuju cijenu goriva, troškove održavanja infrastrukture, ali i druge operativne troškove. Prema pravilima koja se temelje na ovoj metodologiji, tarifne stavke mogu se povećati najviše do 15% u odnosu na prethodnu sezonu, no konačna cijena koju plaćaju potrošači ovisi i o subvencijama koje država odobrava.
Povećanja su, dakle, rezultat više faktora, a konkretno su se tarife za proizvodnju i distribuciju toplinske energije povećale najviše do 15% u odnosu na prošlu sezonu. U slučaju krajnje cijene za kućanstva, ta se cijena povećala do 10% u odnosu na cijene koje su bile na snazi 30. rujna 2025. Iako je postotak rasta sličan u većini gradova, konkretna financijska posljedica za krajnje korisnike, tj. građane, varira ovisno o specifičnostima svakog gradskog sustava i državnim subvencijama.
Zagreb, najveći grad u Hrvatskoj, bilježi najveći postotni porast; 9,09%. Za kućanstvo od 60 kvadrata, to znači dodatnih 3,78 eura mjesečno. Slično, u Osijeku i Sisku, cijene grijanja rasle su za 8,56%, odnosno 8,64%, što predstavlja dodatne troškove od 3,56 eura i 3,57 eura mjesečno za kućanstvo istih dimenzija. Međutim, na području Karlovca i Rijeke situacija je povoljnija zahvaljujući subvencijama koje će smanjiti trošak za građane. U Karlovcu, gdje je porast cijena 8,66%, korisnici će plaćati dodatnih 6,11 eura mjesečno, ali uz subvenciju od 12 eura mjesečno. Rijeka prati sličan obrazac; cijena grijanja raste za 9,41%, ali subvencija u iznosu od 10 eura mjesečno umanjuje ovaj udarac pa će krajnji trošak za građane biti dodatnih 6,55 eura mjesečno. Na kraju, Vukovar je jedini grad u kojem cijene grijanja ostaju iste, odnosno bez ikakvih povećanja, pa građani Vukovara neće osjetiti promjene u troškovima grijanja.
Dio od države
HERA, kao što smo i spomenuli, u svojoj metodologiji ima tržišne uvjete, ali i različite državne mjere pomoći. Subvencije koje je Vlada odobrila za Karlovac i Rijeku pomažu u ublažavanju rasta cijena, dok su druge lokalne vlasti u gradovima poput Zagreba, Osijeka i Siska ostale bez takvih financijskih olakšica. Ove subvencije odgovor su na specifične uvjete u tim gradovima, koji možda imaju viši postotak energetskog siromaštva ili veći broj korisnika koji ovise o centralnim sustavima grijanja, odnosno toplanama.
– Upravno vijeće Hrvatske energetske regulatorne agencije na 23. je sjednici donijelo odluke o iznosu tarifnih stavki za proizvodnju toplinske energije za pet proizvođača (Gradska toplana Karlovac, HEP-Proizvodnja Zagreb, HEP-Toplinarstvo Zagreb, Energo Rijeka i Tehnostan Vukovar). Za iste proizvođače toplinske energije, na temelju dostavljenih podataka energetskih subjekata, donesene su i odluke o određivanju jedinične cijene za energiju za proizvodnju toplinske energije – o kojim su distributerima odlučivali u kojem gradu, pojasnili su iz HERA-e.
Otvori KEKS Pay
Kolika je inflacija u Rusiji? Pitam za rodiaka