U Hrvatskoj 37 posto ispitanika smatra da je američki predsjednik Donald Trump neprijatelj Europe, što je manje nego u zemljama poput Belgije (62 %) i Francuske (57 %) te više nego u Poljskoj (19 posto), pokazuje jedno istraživanje javnog mnijenja o kojem u četvrtak piše londonski Guardian. Istraživanje je u devet europskih zemalja provedeno za potrebe online magazina Le Grand Continent, u čijoj organizaciji se u talijanskom mjestu Valle d’Aosta događa i summit "Veliki kontinent" na kojemu je ovih dana govorio i hrvatski premijer Andrej Plenković. Na pitanje smatrate li Trumpa prijateljem ili neprijateljem Europe, 18 posto hrvatskih ispitanika odgovara da ga smatra prijateljem, 37 posto neprijateljem, 40 posto ne smatra ga ni jednim ni drugim, a 5 posto ne zna. U Poljskoj su ti postoci u istom tom redoslijedu ovakvi: 24, 19, 48, 9. U Nizozemskoj: 13, 49, 33, 5. U Francuskoj: 9, 57, 33, 1. U Italiji: 8, 50, 41, 1. U Njemačkoj: 8, 46, 46, 0. U Španjolskoj: 8, 53, 38, 1. U Portugalu: 7, 45, 46, 2. U Belgiji: 7, 62, 30, 1.
Na pitanje kakav bi trebao biti stav Europske unije prema američkoj vladi, 36 posto hrvatskih ispitanika (najveći postotak nakon onog u Poljskoj) odgovara da bi se Europa trebala prilagoditi Trumpu, svrstati uz njegovu politiku, daljnjih 45 posto Hrvata bira odgovor "kompromis", a 19 posto bira odgovor "suprotstavljanje" (taj je odgovor bira 41 posto ispitanika u Španjolskoj i Francuskoj). Jedno od postavljenih pitanja bilo je o riziku da u nadolazećim godinama Rusija uđe u otvoreni rat s vašom zemljom. 36 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da je nizak rizik, 30 posto da je visok rizik, 16 posto da takav rizik ne postoji, a 11 posto da je takav rizik vrlo visok. Manje od Hrvata u rizik rata s Rusijom vjeruju Talijani i Portugalci, a najviše u takav rizik vjeruju Poljaci, zatim Nizozemci, Belgijanci, Francuzi i Nijemci (svi preko 50 posto kad se zbroje odgovori koji kažu da je rizik velik ili vrlo velik; u Poljskoj je taj postotak čak 77 posto). Na pitanje mislite li da je vaša zemlja sposobna obraniti se vojno od agresije Rusije, natpolovična većina u svim zemljama odgovara s "ne", ali odgovor "da" u najvećim je postocima zabilježen u Francuskoj (44 posto) i Hrvatskoj (31 posto), nakon čega slijede Njemačka i Poljska (po 28 posto), dok je na začelju Belgija (10 posto) i Italija (11 posto).
Od svih obuhvaćenih zemalja, ispitanici u Hrvatskoj u najvećem postotku vide rizik od izbijanja rata između naše zemlje i SAD-a: 15 posto smatra takav rizik velikim, 79 posto nepostojećim ili malim. U svim drugim zemljama taj postotak, koji je u Hrvatskoj 15, iznosi niže: u Španjolskoj i Nizozemskoj 14, sve do 5 posto u Poljskoj i Portugalu. U sklopu istraživanja postavljeno je i ovakvo pitanje: Biste li u budućnosti radije da vaša zemlja koristi euro ili nacionalnu valutu? Više je hrvatskih ispitanika odgovorilo da bi radije kunu (46 posto) nego euro (43 posto), što Hrvatsku čini sličnijom Poljskoj, koja nije s nacionalne valute prešla na euro i gdje 72 posto ispitanika želi nacionalnu, a 14 posto jedinstvenu europsku valutu. U ostalih 7 zemalja obuhvaćenih ovim istraživanjem (sve su članice euro zone) omjer je ipak u korist eura: u Francuskoj 59 posto ispitanika, u Španjolskoj 86 posto.
FOTO Pogledajte kako su vojni obavještajci prošli selskcijski kamp u nevjerojatnim uvjetima
Otvori KEKS Pay
