PIŠE JULIJE DOMAC

Gora inflacija zdravog razuma nego cijena u dućanima: Bojkotiramo trgovine, ali ne i loše ekonomske odluke...

Zagreb: Drugi opći bojkot trgovina
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/4
05.02.2025.
u 09:53

U energetici smo se sa zdravim razumom odavno oprostili. Godinama kočimo investicije u obnovljive izvore energije, tjeramo i ograničavamo strane ulagače, a na energetske zajednice i građane koji sami proizvode energije gledamo kao na neprijatelje.

Mi stariji dobro pamtimo inflaciju. Doba kada si na crno kupovao njemačke marke da bar malo sačuvaš vrijednost novca kojeg imaš. Ako nisi želio riskirati i mijenjati na ulici, naručio bi se kod dilera deviza. Uvijek bi to bio neki dalji bratić, poznanikov susjed ili susjedov rođak koji bi radio ili imao nekoga svoga tko radi vani. Ponekad bi se desilo i da se tečaj promijeni za vrijeme dok si putovao s jednog kraja grada na drugi pa si za dinare koje si ponio na kraju ipak dobio manje maraka nego što si planirao. Ipak bilo je to i lakše doba – inflacija bi prije ili kasnije pojela svaki kredit, a hrana se proizvodila u državi. Na temu inflacije pričali su se vicevi, ali tada se nije tako lako postajalo beskućnik.

Danas je drugo doba, a naša je inflacija najviša u Europskoj uniji. Danas se s inflacijom nije za šaliti jer su uvjeti preživljavanja puno ozbiljniji. Zato ovo i nije kolumna o inflaciji nego o zdravom razumu. Njegova je cijena, izgleda, također otišla u nebesa. Gotovo nitko ga više ne koristi. Tako se onda dogodi da se protiv inflacije borimo zaštićenim cijenama namirnica i bojkotom kupovine. Razumijem i podržavam revolt građana, ali kod nas je bojkot postao mjera državne politike. Da mi je biti muha na zidu i slušati diskusiju o zaštićenim cijenama namirnica na sjednici hrvatske vlade. Svinjska plećka umjesto reformi za smanjenje budžetskog deficita i javnog duga. Brašno tipa 400 umjesto racionalizacije javne potrošnje, eliminacije neefikasnih subvencija i optimizacije državnih programa. Paket WC papira od 6 rola umjesto domaće proizvodnje u ključnim sektorima. Špageti umjesto ciljanih programa socijalne potpore. Sve to onda na hrpi u jednom kutu dućana… Sumrak zdravog razuma.

U energetici smo se sa zdravim razumom odavno oprostili. Godinama kočimo investicije u obnovljive izvore energije, tjeramo i ograničavamo strane ulagače, a na energetske zajednice i građane koji sami proizvode energije gledamo kao na neprijatelje. U isto vrijeme vlastita opskrbljenost energijom nam je na rekordno niskoj razini, svega oko 44 posto. To je zabrinjavajuće malo, nikada u povijesti Hrvatske nije bilo tako malo, a imamo sve preduvjete da budemo izvoznik zelene energije. Jednako zabrinjavajuće kao i pad izvoza te pad industrijske proizvodnje. Uvozimo električnu energiju kada je skupa, ali HEP tjeramo da električnu energiju, a i toplinu, prodaje ispod cijene. Ne doduše svima - građanima bez obzira na imovinsko stanje i javnom sektoru subvencionira se puno više nego tvrtkama i poduzetnicima.

To je još jedna manifestacija izostanka zdravog razuma na koju smo se već davno navikli. Gubitak HEP-u nadoknađujemo iz proračuna, dakle ponovo novcem svih građana. Volimo spominjati velike riječi poput 'energetsko čvorište' iako nam je električna mreža na razini prošlog stoljeća. Povratak INA-e više se ne spominje iako je trebamo više nego ikada prije. Puno posla ima i u sektoru plina - prioriteti bi trebali biti dovršiti izgradnju podzemnog skladišta plina Grubišno Polje jer su nam skladišni kapaciteti plina za sigurnost opskrbe u vršnoj potrošnji tijekom zimske sezone sada nedovoljni. Treba dovršiti i proširenje postojećeg LNG terminala u Omišlju na Krku, ali i dovršiti izgradnju plinovoda za transport plina s LNG terminala i planiranih interkonekcija sa susjednim državama. Hrvatska bi trebala biti lider i poticati dovršenje izgradnje Jonsko – Jadranskog plinovoda čime bi onda mogla postati plinski hub šire regije. Trebalo bi se i jače povezati s Bosnom i Hercegovinom kroz nove 400 kV dalekovode, čime bi se omogućila prekogranična razmjena električne energije, jačajući gospodarski i politički utjecaj Hrvatske u regiji.

To su prioriteti koji slijede iz zdravog razuma, ali naš ministar zadužen za energetiku ovih je dana oduševljen - malim nuklearnim reaktorima. Struka zna da su to sustavi koji se tek razvijaju i koji su preskupi, previše spori za izgradnju i previše rizični da bi igrali značajnu ulogu u tranziciji s fosilnih goriva u narednih 10 do 15 godina. Sva iskustva s postojećim i planiranim malim nuklearnim reaktorima pokazuju i da će takvi reaktori nastaviti koštati znatno više i da će njihova izgradnja trajati dulje nego što se obećava. Razvoj tehnologije je divna stvar, ali kod nas se stručnjaci koji u ovom području mogu nešto reći broje na prste jedne ruke. Doslovno.

Ono što je očito i svakoga dana svima nama pred nosom, teško je vidjeti kad nema dovoljno zdravog razuma. Solarizacija Hrvatske mora postati nacionalni prioritet. To su tehnologije oko kojih se može graditi industrijski razvoj i povezivati male i srednje tvrtke u neki budući hrvatski klaster. Obvezno postavljanje sunčanih elektrana na krovove javnih zgrada i njihovo poticanje za privatne domove bio bi i elementarni primjer korištenja zdravog razuma jer nama najviše energije nedostaje upravo onda kada Sunce najviše sija. U razdoblju od lipnja do kolovoza 2024. u Hrvatskoj je dominirao uvoz električne energije s ukupno 1.316 GWh, što čini 24,8% potrošnje. Teško da bi ikome trebao drugi podatak da shvati hitnost ubrzanog razvoja domaćih obnovljivih izvora i gradnje dodatnih sunčanih elektrana.

Zdravi razum već dugo govori da su hrana i energija ključni da bi zemlja bila sigurna i istinski suverena. Što se može očekivati kad se poljoprivreda povjeri revolverašu s diplomom trenera iz Travnika lako je pretpostaviti. Nije to jedini takav primjer, nažalost. Pred takvima zdravi razum uzmiče, nema vizije, dolazi do kaosa, a država i društvo nazaduju i propuštaju razvojne prilike. U zemlji u kojoj je danima glavno pitanje tko će pjevati na dočeku rukometašima na Trgu, tome se ne treba previše ni čuditi.

>>> Ovo su ograničene cijene 70 proizvoda, evo koliko najviše može koštati kruh, pecivo, krumpir, vrhnje...

Zagreb: Drugi opći bojkot trgovina
1/7
Ključne riječi

Komentara 3

TR
tratincica68
00:59 07.02.2025.

Dodaj jos da su sve prodali.unistili i pokrali.trebali smo mi proizvodit u drzavi da druge zemlje kupuju od nas.ali nama je lakse unistit.tj.prodat za kunu.

EJ
ejStef
12:24 05.02.2025.

Problem ove, a i svih prijašnjih vlada, jest daljnja birokratizacija poslovanja, samim time i povećanje troškova poslovanja, jačanje i povećavanje javnih struktura (jačanje u smislu utjecaja i broja ljudi, ne u smislu kvalitete usluge), te sve veća porezna presija... Loša investicijska klima, prisilna birokratizacija privatnog sektora, aktivna ESG politika, enorman skup i neefikasan javni sektor, sve to drastično smanjuje konkurenciju, pa indirektno ili direktno utječe na konačne cijene usluga i proizvoda... Tolika birokracija znači i enormnu korupciju, od gore do najnižih razina. Npr. nisam mogao postavili solare na kuću bez dodatnog plaćanja ekipi, pa do toga da kolega nije mogao obući kćer koja je poginula bez da plati u mrtvačnici... Ne znam zašto se ljudi onda čude što nitko ne dolazi investirati ovdje, samo luđaci. Još kad te mediji i društvene mreže operu da dolaziš ovdje, zamisli, zaraditi, a ne samo pokloniti novce, uopće ne mogu zamisliti tko bi tu došao, čak i od povratnika ili dijaspore.

MM
MM
12:06 05.02.2025.

većina toga što autor piše je OK, ali za većinu građana je to komplicirana materija i ne žele se njome baviti. Građani žele normalne (niže) cijene i bolji život i očekuju od Vlade da im to omogući. Ako porastu plaće, a s njima i cijene, građanima onda nije ništa bolje, bolje je samo trgovcima i svima u tom lancu. To opet govori da Vlada loše radi svoj posao jer cijene kod nas u dućanima nisu niže nego npr. u Austriji, Italiji ili Njemačkoj, nego više i to dosta, a plaće su i 50% niže nego u tim zemljama! I opet-vlada ne radi dobro svoj posao i narod onda radi jedino što može-bojkotira one koji ih deru!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije